Traži

Volonteri Caritasa u Hrvatskioj Volonteri Caritasa u Hrvatskioj 

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Volonteri Zajednice mladih katolika Karlovac u subotu su u Sisku zajedno s volonterima Caritasa Sisačke biskupije, ali i mnogim drugim volonterima iz svih krajeva Hrvatske, razvrstavali i slagali hranu, odjeću i higijenske potrepštine te na taj način pridonijeli lakšem oporavku od posljedica potresa.

Neno Kuzina - Zagreb

Volonteri Zajednice mladih katolika Karlovac u subotu su u Sisku zajedno s volonterima Caritasa Sisačke biskupije, ali i mnogim drugim volonterima iz svih krajeva Hrvatske, razvrstavali i slagali hranu, odjeću i higijenske potrepštine te na taj način pridonijeli lakšem oporavku od posljedica potresa. Prije volontiranja, ekipa ZAMAK-a na izletu plemenitog cilja imala je priliku vidjeti razrušenu crkvu sv. Nikole biskupa i sv. Vida u Žažini. Nakon napornog dana mons. Antun Sente ml. nagradio je mlade Karlovčane posjetom prof. Božidaru Škofaču, slikaru i čuvaru najveće, privatne etno-zbirke u Hrvatskoj, u Letovaniću, selu pokraj Kupe. On je svojim očima gledao urušavanje zvonika crkve u Žažini, u tom je trenutku bio u njoj, no uspio je preživjeti bacivši se pod mali stolić.

U zbornoj crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku počelo je trodnevlje ususret svetkovini dubrovačkog nebeskog zaštitnika sv. Vlaha. Predvoditelj tradicionalne duhovne priprave don Ivica Huljev, biskupski vikar za otok Brač, vjernike je pozvao da dublje uđu u izazov istine da Bog nije ljubav moratorija, nego ljubav koja nas zove da prijeđemo, da se budimo i da ne izgubimo pouzdanje u to da je on s nama. I to sve ne uz očekivanje da ne bude oluja nego da nam da snagu da u ljudskom i Božjem zagrljaju možemo ići naprijed. Na prvoj večeri sudjelovali su i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, te ovogodišnji festanjuli Ivica Đurđević-Tomaš i Ivica Vrlić.

Križevačka grkokatolička eparhija je u subotu, 30. siječnja, u Križevcima svečanom liturgijom proslavila blagdan svojih nebeskih zaštitnika – Triju svetitelja, jerarha, sv. Bazilija Velikog, sv. Grgura Nazijanskog i sv. Ivana Zlatoustog. Glavni služitelj u grkokatoličkoj katedrali Presvete trojice bio je vladika Križevačke eparhije mons. Milan Stipić, zajedno s bogoslovima i svećenicima eparhije te bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom i svećenicima rimskog obreda s križevačkog područja. Istodobno zbog epidemioloških razloga proslavljena je i Svijećnica, a redovnice i redovnici su obnovili svoje zavjete.

Splitsko-makarski nadbiskup metropolit Marin Barišić primio je 29. siječnja u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu gradonačelnika Kaštela Denisa Ivanovića i njegove suradnike. Na sastanku su bili nazočni splitsko-makarski nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Porečko-pulske biskupije Dražen Kutleša i izv. prof. dr. don Josip Dukić, prodekan za znanost na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Povod sastanku bio je obilježavanje 150. obljetnice rođenja don Filipa Lukasa, profesora, zemljopisca i povjesničara koji je rođen 29. travnja 1871. u Kaštel Starom, a preminuo 26. veljače 1958. u Rimu. Kao profesor radio je u gimnaziji na Sušaku, na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu. Bio je profesor i dekan na Visokoj komercijalnoj školu u Zagrebu, danas Ekonomskom fakultetu. Obnašao je funkciju ravnatelja Trgovačke akademije u Rijeci te predsjednika Matice hrvatske od 1928. do 1945. godine. Okružni narodni sud za grad Zagreb 21. studenoga 1945. izrekao mu je smrtnu presudu, a njezino poništenje na Županijskom sudu u Zagrebu uslijedilo je 18. srpnja 2017. godine. Emigrirao je u Austriju, a od 1949. do smrti živio je u Zavodu sv. Jeronima te pokopan u zavodskoj grobnici. Obilježavanje 150. obljetnice rođenja don Filipa Lukasa počelo bi povratom njegovih zemnih ostataka iz Rima u Kaštel Stari, nastavilo se postavljanjem biste u Kaštel Starome i objavom Zbornika radova njemu u čast.

Zahvalnim euharistijskim slavljem koje je u crkvi Kraljice sv. Krunice u Zagrebu na blagdan sv. Tome Akvinskog, 28. siječnja, služio apostolski nuncij u RH nadbiskup Giorgio Lingua, Hrvatska dominikanska obitelj počela je proslavu 800. obljetnice rođenja za nebo svoga utemeljitelja sv. Dominika i 800 godina od dolaska dominikanaca na hrvatske prostore. U homiliji nuncij je posvjedočio kako su dominikanci 1396. osnovali prvo Hrvatsko sveučilište u Zadru. Brojni su bili dominikanski teolozi koji su obilježili nacionalnu kulturu, ali ne samo u prošlosti. „Poznat je vaš doprinos po vrsnim učiteljima na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, da spomenem samo profesora Jordana Kuničića i akademika Franju Šanjeka. U taj red spada i profesor Marijan Jurčević iz Rijeke i umirovljeni profesor Hrvoje Lasić s isusovačkog Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uistinu postoji razlog da se ponosite prošlošću i potrebno je moliti Gospodina da u današnje vrijeme budete dostojni nasljednici i svjedoci svojih slavnih prethodnika. Hvala vam, dakle, na svemu što ste učinili u prošlosti i za ono što nastavljate činiti na raznim crkvenim učilištima. Po uzoru na svetog Tomu, ne zaboravite buditi nadu usmjeravajući vjernike da uvijek vjeruju u otajstvo Božje ljubavi, kako se ne bi obeskrijepio križ Kristov“, zaključio je nuncij Lingua.

Nakon mise otvorena je Središnja provincijska knjižnica “Hijacint Bošković” sa Spomen-zbirkom Franje Šanjeka. Provincijal o. Slavko Slišković kazao je da će knjižnica čuvati više od 45 tisuća naslova, od čega gotovo tisuću iz 16. ili 17. stoljeća. Namijenjena je prvenstveno profesorima i studentima filozofije i teologije, ali su tim otvorenjem stvoreni preduvjeti za njeno otvorenje i široj javnosti, najavio je dominikanski provincijal.

Nadbiskup Marin Barišić primio je 28. siječnja u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu dr. sc. Miru Radalja i mr. sc. Petra Baltu, direktora i glavnog urednika nakladne kuće „Verbum“. Oni su nadbiskupu predstavili izabrani dio publiciranih djela u prošloj godini: Papine knjige, publicističko-vjerski i moralno-društveni korpus, književna djela i duhovnu literaturu. Razgovarali su o ovogodišnjim Danima kršćanske kulture koji bi trebali početi 10. travnja. Budući da Dani kršćanske kulture zbog bolesti COVID-19 prošle godine nisu održani, ove će godine zadržati dio planiranoga prošlogodišnjeg sadržaja. Ideja je bila, naglasio je dr. Radalj, da se Dani kršćanske kulture održavaju tijekom cijele godine diljem Hrvatske. To bi pomoglo umjetnicima kršćanskoga nadahnuća da se mogu predstaviti široj javnosti što bi im bio dodatni poticaj u stvaranju, prenijela je IKA.

Zbog komplikacija izazvanih koronavirusom, sinoć je u Zagrebu u 75. godini preminuo istaknuti hrvatski znanstvenik i političar, dugogodišnji saborski zastupnik prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, stariji sin prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Aktualnog zastupnika u Hrvatskom saboru karakterizirali su odmjerenost, argumentiranost, stručnost i poštovanje drugih bez obzira na stranačku pripadnost.

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
01 veljače 2021, 13:42