Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina - Zagreb
Završeno je 332. zavjetno hodočašće vjernika grada Varaždina Majci Božjoj Bistričkoj. Prvi dan pratila je večernja misa u crkvi Bl. Alojzija Stepinca na otvorenom i pobožnost „Put svjetla“ uz procesiju na bistričkoj kalvariji. Glavni služitelj euharistijskog slavlja bio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, a s njim su služili varaždinski biskup Bože Radoš te petnaestak svećenika. Okupljenim hodočasnicima, među kojima su bili i pješaci, nadbiskup je u homiliji govorio o liku apostola Tome. Potaknuo ih je da ovih dana, okupljeni oko Marije koja je bila stup vjere apostola, obnove svoju vjeru kako bi postali i bili zajednica u kojoj će razni Tome, bogotražitelji pronaći prave svjedoke vjere, da budu zajednica u kojoj će svi koji sumnjaju susresti Uskrsloga.
U župnoj crkvi BDM Utješiteljice u Trošmariji, marijanskom prošteništu iz 1776., u subotu je održano proštenjarsko slavlje u čast Gospe od utjehe. Svečanu misu služio je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić. U homiliji biskup je primijetio kako ljudi najčešće misle da je razlog nezadovoljstva - tjeskoba zbog nedostatka zdravlja ili novca. Ali što je s tolikima koji imaju novaca i pucaju od zdravlja, a ne osjećaju se sretnima? Koliko je izuzetno bogatih i planetarno popularnih ljudi završilo u drogi pokušavajući s tim ispuniti unutarnju prazninu i besmisao života!? Propovijed je zaključio pozivom na davanje i darivanje, na ispunjavanje onoga što god Isus zapovijeda, citirajući ravnateljicu Klinike za psihijatriju Vrapče doc. prim. dr. Petranu Brečić iz intervjua „Večernjem listu“: ‘Dogurali smo do paradoksa, nesretni smo jer nismo sretni. Ništa čudno, sve je podređeno pojedincu i individualnom zadovoljstvu. I eto još jednog paradoksa, jer ljudi ne mogu biti sretni ako je svrha isključivo osobno zadovoljstvo. Kada bi to činilo sreću, bogati bi bili najsretniji, a to i nije baš tako. Sreća stiže s osjećajem da smo bili dobri prema drugima’.
U Rogoznici je 2. srpnja proslavljena Gospa od Kapelice. Svečano misno slavlje i procesiju s Gospinom slikom predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. S njim su služili biskup u miru Ante Ivas i desetak svećenika. Gospinu sliku s poluotoka Gradina dopremljenu brodom radi trotjedna čašćenja u župnoj crkvi vjernici su dočekali na rogozničkoj rivi. Biskup Rogić u homiliji je istaknuo kako svatko od nas treba snagu Duha Božjega za ustrajnost u dobru, poštenju, skromnosti, obiteljskoj ljubavi i povezanosti, prihvaćanju novog života, radosnog podizanja i odgajanja djece. Svi trebamo povratak Božjim zapovijedima, da prepoznamo što je pred Bogom dobro, a što nas od Boga udaljava. Kako prenosi IKA, zaključio je kako su vjernici Gospi od Kapelice došli moliti i zahvaljivati da im udijeli radost života i snagu vjere koja će biti kadra nositi se sa svim teškoćama, da ispune ono što Bog bude tražio, da budu dionici Božjeg plana, da svaki susret s Gospom bude ona svijetla točka radosti, ona zvijezda koja sjaji u noći, put kazuje i nadu učvršćuje.
Nastavnici katoličkih škola u Hrvatskoj ubuduće će morati položiti dodatni stručni ispit kao dio kvalifikacije. Tu je novost u Zadru na dvodnevnom susretu ravnatelja hrvatskih katoličkih osnovnih i srednjih škola najavio predstojnik Nacionalnog ureda HBK za katoličke škole vlč. Ivica Žuljević. Rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. Dijana Vican 2. srpnja predstavila je slojevitost, raznolikost potreba, zahtjeve, ali i zamke koje se događaju u odgojno-obrazovnom procesu, ako se manipulira neispravno i parcijalno postavljenim ciljevima ili krivo postavljenim vrijednostima u čijem središtu treba biti dobro čovjeka u cjelovitosti njegovog razvoja. U više od 90 zemalja, rekla je, postoji 45.000 katoličkih srednjih i 95.000 osnovnih škola te oko 1400 katoličkih sveučilišta. Taj je podatak mnogima u Hrvatskoj bio nedovoljno poznat kao posljedica mentaliteta iz komunizma te su postojale predrasude prema otvaranju katoličkih škola koje su u svijetu toliko poštovane da ih u velikom broju pohađaju i ljudi koji nisu katolici. Prof. Vican ravnateljima je poručila da i dalje budu vođeni nastojanjem da je „znanje vrijedno znanja i poučavanja“.
