Papa Franjo tijekom molitve Kraljice neba na Trgu svetoga Petra Papa Franjo tijekom molitve Kraljice neba na Trgu svetoga Petra 

Papa Franjo: Ostanimo u Crkvi, Duh Sveti nas ujedinjuje

Danas, na svetkovinu Duhova, papa Franjo je prije molitve Kraljice neba na Trgu svetoga Petra, podsjetio da nas Duh Sveti čini novim stvorenjima, kao što je na Pedesetnicu učinio s apostolima, te nas stavlja u komunikaciju s drugačijim ljudima, ostvarujući tako jedinstvo i univerzalnost Crkve.

Ivica Hadaš - Vatikan

Ostanimo u Crkvi, Duh Sveti nas ujedinjuje – potaknuo je papa Franjo danas prije molitve Kraljice neba na Trgu svetoga Petra. Knjiga Djela apostolskih nam govori što se u Jeruzalemu dogodilo pedeset dana nakon Isusove muke, smrti i uskrsnuća (Dj 2, 1-11) – rekao je Papa i podsjetio – Učenici su bili okupljeni u Dvorani posljednje večere i s njima je bila Djevica Marija. Uskrsli im je Gospodin rekao da ostanu u gradu dok ne prime odozgor dar Duha Svetoga. To se očitovalo „šumom“ koji je iznenada došao s neba, poput „naleta vjetra“ koji je ispunio kuću u kojoj su bili. Stoga je to iskustvo stvarno, ali i simbolično.

Djela apostolska otkrivaju da je Duh Sveti poput silnog vjetra – rekao je Sveti Otac i primijetio – Ne može se kontrolirati, zaustaviti, niti izmjeriti, niti mu se može predvidjeti smjer. Ne dopušta da ga stavimo u okvire naših ljudskih potreba, ni u naše obrasce i predrasude. Duh Sveti proizlazi od Boga Oca i od njegova Sina Isusa Krista, te se izlijeva na Crkvu, na svakoga od nas, dajući život našem umu i srcu. Kao što Vjerovanje kaže: „On je Gospodin i daje život“.

Na dan Duhova, Isusovi su učenici još uvijek bili zbunjeni i uplašeni – rekao je papa Franjo i nastavio – Još uvijek nisu imali hrabrosti izići van. I mi ponekad radije ostajemo unutar svojih zidova i okruženja koji nas štite. No Gospodin zna kako doći do nas i otvoriti vrata našega srca. Šalje nam Duha Svetoga koji nas obuzima i pobjeđuje sva naša oklijevanja, ruši našu obranu i uklanja naše lažne sigurnosti. Duh Sveti nas čini novim stvorenjima, kao što je toga dana učinio s apostolima.

Nakon što su primili Duha Svetoga, više nisu bili kao prije, nego su izišli i počeli propovijedati, da ih je svatko razumio na vlastitom jeziku, da je Isus uskrsnuo i da je Gospodin. Duh mijenja srce i učenicima širi pogled. Čini ih sposobnima da svima, bez ograničenja, govore o velikim Božjim djelima, nadvladavajući kulturne i vjerske granice unutar kojih su navikli razmišljati i živjeti. Daje im da mogu doprijeti do drugih, poštujući njihove mogućnosti slušanja i shvaćanja, u kulturi i jeziku svakog od njih. Drugim riječima, Duh Sveti daje da različiti ljudi međusobno komuniciraju, stvarajući tako jedinstvo i univerzalnost Crkve. Molimo danas Djevicu Mariju, Majku Crkve, da posreduje kako bi Duh Sveti sišao u obilju i ispunio srca vjernika, te u svima zapalio oganj svoje ljubavi – rekao je na kraju Papa.

23 svibnja 2021, 14:42

Molitva „Kraljice neba“ (lat. Regina Coeli) jedna je od četiri marijanske antifone (preostale su Alma Redemptoris Mater, Ave Regina Coelorum i Salve Regina).

Papa Benedikt XIV. odredio je 1742. godine da se tijekom vazmenog vremena, točnije od Nedjelje uskrsnuća Gospodinova do Pedesetnice, moli „Kraljice neba“ i to stojeći kao znak pobjede nad smrću.

Moli se triput na dan, kao i molitva Anđeo Gospodnji: u zoru, o podne i navečer kako bi se dan posvetilo Bogu i Mariji.

Prema pobožnoj tradiciji, ova stara antifona potječe iz 6. ili 10. stoljeća, dok je njezino širenje zabilježeno u prvoj polovici 13. stoljeća kad je uključena u franjevački brevijar. Sastoji se od četiri kratka retka od kojih svaki završava zazivom Aleluja. Riječ je o molitvi koju vjernici upućuju Mariji, Kraljici neba, kako bi se s njom radovali zbog Kristova uskrsnuća.

Papa Franjo je za vrijeme molitve „Kraljice neba“ na Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja 2015. godine, savjetovao koji bi trebao biti stav našega srca dok molimo tu molitvu:

„…obraćamo se Mariji pozivajući ju da se raduje, jer je Onaj kojeg je nosila u svojoj utrobi uskrsnuo kao što je obećao, i uzdajemo se u njezin zagovor. Zapravo, naša radost je odraz Marijine radosti, jer je ona ta koja je vjerno čuvala i čuva događaje iz Isusova života. Molimo dakle tu molitvu ganutošću djece koja su sretna jer je njihova majka sretna“.

Zadnji Angelusi / Regina Coeli

Čitajte sve >