Naviještati Radosnu vijest, poštovanjem dobroga i istinitoga u kulturama
Nastavljajući katehezu o Poslanici sv. Pavla Galaćanima, Sveti je Otac istaknuo kako su kršćani, oslobođeni ropstva grijeha i smrti Isusovom mukom i uskrsnućem, u novosti života otvoreni prihvatiti svaki narod i kulturu te su istovremeno svi narodi i kulture otvorene većoj slobodi.
Pavla su klevetnici napali zbog te slobode, tvrdeći kako zauzima taj stav radi „pastoralnog oportunizma“, ili kako bi udovoljio svima, umanjujući tako zahtjeve iz njegove uže vjerske tradicije. Kako vidimo, kritika svake evanđeoske novosti nije samo stvar našega vremena, već postoji duga povijest, napomenuo je Sveti Otac. Pavao pak odgovara: Doista, nastojim li ovo pridobiti ljude ili Boga? Ili idem li za tim da ljudima ugodim? Kad bih sveudilj nastojao ljudima ugađati, ne bih bio Kristov sluga (Gal 1, 10).
Nadahnuta dubina Pavlovih riječi govori o tome kako prihvatiti vjeru ne znači odricanje od srži kultura i tradicija, nego samo od onoga što sprečava novost i čistoću evanđelja. Prava kršćanska sloboda nam omogućuje stjecanje punog dostojanstva djece Božje, dopuštajući nam da ostanemo usidreni u vlastitoj kulturnoj baštini, dok smo otvoreni za ono što je dobro i istinito u svakoj kulturi, rekao je Papa. U pozivu na slobodu otkrivamo pravi smisao inkulturacije evanđelja: naviještati Radosnu vijest Krista Spasitelja poštovanjem dobroga i istinitoga koje postoji u kulturama, kazao je Sveti Otac.
Papa se sa žaljenjem prisjetio kako su učinjene mnoge pogreške u povijesti evangelizacije kada se nastojalo nametnuti jedan kulturni model. Pogreške su to koje su Crkvi oduzele bogatstvo mnogih lokalnih izraza kulturnih tradicija čitavih naroda. Pavlov pogled na slobodu ističe dužnost poštovanja kulturnog podrijetla svake osobe, jer Krist se rodio, umro i uskrsnuo za svakoga.
Kultura se po svojoj prirodi stalno mijenja, rekao je Sveti Otac, te moramo pronaći nove načine govora o vjeri, inače riskiramo da nas nove generacije više ne razumiju. Kršćanska sloboda nema statičan pogled na život i kulturu, već dinamičan. Nemojmo tvrditi, dakle, da posjedujemo slobodu, istaknuo je Papa. Primili smo dar za koji se moramo brinuti. Sloboda pak zahtijeva od nas neprestani pokret, usmjeren na njenu puninu. To je stanje hodočasnika, putnika u stalnom egzodusu, oslobođenih ropstva kako bi koračali prema punini slobode, zaključio je Papa.
(Vatican news - ps)
