Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Zagrebački nadbiskup metropolit Dražen Kutleša predvodio je 25. listopada misno slavlje u crkvi Presvetog Srca Isusova na zagrebačkoj Šalati tijekom kojega je za đakone zaredio petoricu dijecezanskih i redovničkih kandidata, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
„U svetome redu đakonata Crkva ne promovira nove činovnike, nego rađa nove svjedoke služenja“, rekao je nadbiskup u propovijedi, nastavivši: „U vašim rukama voda i ubrus postaju sredstva milosti jer njima dotičete tijelo i dušu udova Crkve koja se u slici ubrusa i sama zaodijeva odjećom služenja“. Ređenicima je potvrdio da svijet u koji ih se danas šalje slavi one koji zapovijedaju, a Crkva je pozvana častiti one koji služe. Zaključujući homiliju nadbiskup je poručio: „Kad, dragi ređenici, osjetite težinu tuđe patnje, kad vaše ruke postanu umorne, a srce ogoljeno, sjetite se ovoga dana. Sjetite se ubrusa kojim se Krist opasao, u koji je svoje lice utisnuo i koji nam je ostavio kao znak pobjede. Neka vaš život bude čist od oholosti, jer služenje ne traži pljesak“.
Đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić 25. listopada predvodio je svečano euharistijsko slavlje u đakovačkoj katedrali sv. Petra. Tijekom mise zaredio je trojicu đakona, jednog za Đakovačko-osječku nadbiskupiju, a dvojicu za biskupiju Porto Novo u Beninu, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.
U trogirskoj katedrali sv. Lovre 25. listopada splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić zaredio je za đakone petoricu bogoslova, trojicu na naslov Splitsko-makarske nadbiskupije, a dvojicu na naslov Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja.
U homiliji nadbiskup je naglasio da Crkva raste ljubavlju i služenjem, a ne samo propovijedanjem, podsjetivši na to da Isus nije ostavio samo Euharistiju, nego i čin pranja nogu, koji „jamči njegovu prisutnost među nama. Služenje nikada ne prlja ruke, a uvijek čisti srce“. Đakone je pozvao da budu živi znak Crkve koja služi, jer je služenje znak punih ruku.
Riječki nadbiskup metropolit Mate Uzinić 25. listopada molitvom je otvorio Teološko-pastoralni seminar Riječke metropolije posvećen temi „Vjernici laici u Crkvi i društvu 21. stoljeća – od Drugoga vatikanskog koncila do Sinode o sinodalnosti“. „Ove godine imamo mnogo razloga za slavlje različitih jubileja. Za nas u Rijeci najvažnija je 100. obljetnica utemeljenja biskupije u gradu Rijeci; za sve kršćane to je Prvi ekumenski sabor u Niceji, a za nas katolike 60. obljetnica završetka Drugoga vatikanskog sabora. Jedan od plodova Koncila jest svijest o suodgovornosti svih u životu i poslanju Crkve. Koliko smo doista svjesni toga šezdeset godina poslije? Ne znam odgovor na to pitanje, ali vjerujem da ćemo ga ovim kolokvijem barem djelomično otkriti“, rekao je nadbiskup Uzinić. Skup u Auli pape Ivana Pavla II. u Trsatskom svetištu okupio je predstavnike biskupija Riječke metropolije, svećenike i pastoralne suradnike, katoličke intelektualce, članove župnih vijeća, vjeroučitelje i druge vjernike laike.
Dr. Branko Murić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu podsjetio je na to da „Koncil nije rekao sve o laicima, nego je otvorio prostor za daljnji razvoj. Danas, u kontekstu sinodalnosti – glavne teme Crkve – ponovno se postavlja pitanje mjesta i uloge laika. Predavanje je počeo pitanjima: Koliko Drugi vatikanski koncil vjernicima laicima danas znači? Koliko se vraćamo i provjeravamo što je to Koncil rekao o nama? Pozvao je nazočne da ponovno iščitavaju koncilske dokumente i autentična tumačenja. Na prvom panelu svoja su izlaganja održali s. Ana Thea Filipović, Marko Medved, Bruna Velčić, Šime Zupčić i moderatorica Blaženka Jančić, a na drugom sudjelovali su fra Ivan Šarčević, Anton Šuljić, Ana Marčinko, Tomislav Kovač i moderatorica Maja Petranović.
Komemoracija za sve koji su u listopadu 1944. godine mučki ubijeni, bez suđenja i bez dostojanstvenog pokopa, održana je na otoku Daksi 25. listopada. Molitvu je predvodio dubrovački biskup Roko Glasnović. Govoreći o 53 žrtve ubijene na Daksi, među kojima je i sedam katoličkih svećenika, biskup je naglasio: „Njihov zločin bio je to što su nosili vjeru i dostojanstvo u vrijeme kada se od čovjeka tražilo da šuti, da zaboravi tko je i kome pripada“. „Žrtve koje su položile život u šutnji i nepravdi nisu umrle uzalud, jer njihova smrt, poput zrna, donosi plod istine, mira i vjere u našim srcima.“
Podsjetio je i na jednostavnu, ali duboku životnu istinu – da nitko nije otok te da je svaki život svet, da svaka istina ima pravo biti izrečena i da svaki čovjek nosi Božje lice, te potaknuo na molitvu za sve ubijene, ali i za oprost koji liječi: “Jer samo tako mrtvi žive, a živi ostaju ljudi.” Okupljenima se obratio predsjednik Udruge „Daksa 1944./45.“, dr. sc. Denis Vokić, koji je otvorio Spomen sobu jugoslavenskoga komunističkog zločina u svjetioničarskoj zgradi na Daksi. Dr. sc. Vlatka Vukelić u svom je obraćanju primijetila da je posljednjih godina učinjeno mnogo na njegovanju kulture sjećanja na zločin na Daksi. „Moramo znati da ovdje nije učinjeno tek neko ubojstvo, nego ratni zločin. Ovdje ljudi nisu poginuli – oni su ubijeni samo zato što nisu htjeli prihvatiti nametnuti ideološki koncept“. U crkvi Male braće u Dubrovniku misu za stradalnike na Daksi predvodio je kustod Franjevačke kustodije sv. Jeronima i gvardijan samostana fra Tomislav Šanko. U propovijedi je, među ostalim, istaknuo kako je možda molitva potrebnija onima koji su zločin počinili nego samim žrtvama, prenijela je IKA.
U povijesnom mjestu Zrinu 24. listopada održan je znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod naslovom „Zrin – 730 godina prvog spomena“, koji je okupio niz uglednih povjesničara, arheologa, jezikoslovaca, muzealaca i kulturnih djelatnika iz Hrvatske i inozemstva, izvijestio je Ured za medije Sisačke biskupije.
Skup je otvorio sisački biskup Vlado Košić, rekavši: „Zrin nije samo mjesto – on je hrvatska svetinja. Nažalost, često se prema njemu ne odnosimo tako. Nadam se da će upravo ovaj skup pomoći da Zrin zauzme mjesto koje zaslužuje u našoj nacionalnoj svijesti. Hrvatska nije jaka ako je jaka u Zagrebu, nego ako je jaka na Uni. To su znali Zrinski koji su stoljećima ovdje branili domovinu, a toga trebamo biti svjesni i mi“, poručio je sisački biskup, pozdravivši i inicijativu koja upravo kreće s ovoga mjesta, postavljanje spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom.
