JRS-ova “Kava uz hrvatski”: Otpornost kulture u ratom pogođenoj Ukrajini
Isusovačka služba za izbjeglice - JRS
Prošloga petka održala se redovna “Kava uz hrvatski”, aktivnost u organizaciji JRS-a kojoj je cilj dijalog između hrvatske kulture te kultura svih izbjeglica u RH. Stoga je ovaj događaj od velikog značenja za brojne Ukrajince i Ukrajinke u Republici Hrvatskoj, pogotovo one raseljene zbog trenutnog rata, ali i za domaće hrvatsko stanovništvo te za sve migrante koji se nalaze u Hrvatskoj, jer je primjer plodne razmjene koja je od koristi svima onima koji se trude i žele upoznati drugog i drugačijeg.
Ovoga puta tema susreta je bila osobna za mnoge njegove sudionike: naime, direktor uredničke kuće ‘Jesenski i Turk, Mišo Nejašmić te direktor Instituta za demokraciju iDEMO, Kristijan Lepešić, posjetili su ukrajinski sajam knjige „Lviv Book Forum“ u istoimenom gradu. Svrha njihova posjeta bila je jačanje hrvatsko-ukrajinskih kulturnih veza te podrška ukrajinskoj kulturi u vremenu kada je pod velikom prijetnjom – jer rat je, kako je istaknuo gospodin Lepešić, ništa drugo nego izravan napad na kulturu jedne zajednice i pokušaj njenog zatiranja. Stoga sačuvati kulturu i njegovati je baš u vrijeme opasnosti, nemira i nereda znači sam opstanak zajednice.
U knjižnici Augusta Cesarca na Šubićevoj 40/2, gdje se „Kave uz hrvatski“ inače održavaju svakog drugog petka, Mišo i Kristijan posjetiteljima su iznijeli bogat program aktivnosti koje unakrsno povezuju hrvatsku i ukrajinsku književnu kulturu te Ukrajincima u Hrvatskoj pružaju dvostruko obogaćenje - tješnje se povezati s matičnom, a dublje uroniti u lokalnu kulturu. U tu svrhu valja spomenuti sustavne doprinose obogaćivanju ‘ukrajinskih polica’ u odabranim knjižnicama RH, kao i suradnju sa Sveučilištem u Lvivu, gdje ukrajinski studenti kroatistike prevode hrvatske bajke na ukrajinski, ali i organizaciju gostovanja dvaju ukrajinskih autora na ovogodišnjem Interliberu te pomnu izradu materijala za učenje hrvatskog namijenjenog Ukrajincima i tako dalje. Čitav taj rad teži ostvarenju tog dvostrukog kulturnog rasta, tj. očuvanju svoga i prihvaćanju novoga koje nam dolazi od drugog, pa je zato njihov rad prepoznat u JRS-u i njihova suradnja plodonosna.
Izlaganje je mnoge prisutne, od kojih su većina bili pripadnici ukrajinske zajednice, potaknulo na podjelu osobnih iskustava integracije, ali i dojmova zbog teške situacije u rodnoj zemlji, a sve u iznimno sigurnom prostoru punom podrške i razumijevanja.
