Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković primio je 5. veljače u oproštajni posjet apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Giorgia Linguu, izvijestio je Ured predsjednika Hrvatskog sabora. Sugovornici su ocijenili odnose Hrvatske i Svete Stolice izvrsnima i prijateljskima, temeljenima na snažnim i dugotrajnim vezama.
Ovogodišnju 1054. Festu sv. Vlaha u Dubrovniku u nedjelju 8. veljače prigodnom ceremonijom u podne ispred zborne crkve zatvorit će rektor crkve sv. Vlaha mons. Ivica Pervan. Euharistijsko slavlje na Gorici sv. Vlaha u 9 sati predvodit će kustod Franjevačke kustodije sv. Jeronima i gvardijan samostana Male braće u Dubrovniku fra Tomislav Šanko.
Svečano euharistijsko slavlje 3. veljače, ispred katedrale Gospe Velike u Dubrovniku, u zajedništvu s dvanaestoricom nadbiskupa i biskupa, provincijalima i brojnim svećenicima predvodio je hvarski biskup Ranko Vidović, izvijestio je Ured za medije Dubrovačke biskupije. Biskup domaćin Roko Glasnović, čestitajući Festu, spomenuo je kako se ove godine obilježava 1000 godina od dolaska relikvije glave svetoga Vlaha u Dubrovnik te istaknuo kako se „čašćenje relikvija svetaca očituje kao ispovijedanje vjere u Isusovo uskrsnuće iz kojeg proizlazi i vjera u naše uskrsnuće. „U sv. Vlahu gledamo pastira i mučenika koji je svoj život predao iz ljubavi prema Kristu u službi bližnjima. Neka nam i ovogodišnja Festa pomogne u duhovnom rastu, u vjeri, nadi i ljubavi“, poručio je dubrovački biskup.
Predvoditelj misnoga slavlja, hvarski biskup u homiliji se poslužio pjesmom „Zrno pšenice“ i primjerom košare pune pšenice koja je tisućama godina boravila u tami grobnice faraona i koja je proklijala nakon što su je posadili u zemlju. Potaknuo je na razmišljanje o logici pšeničnog zrna koje mora umrijeti da bi donijelo plod. Tom logikom se poslužio i Isus Krist u svojoj pouci i tu istinu je posvjedočio svojim životom. „Kao što mi živimo od plodova Isusova života, od njegova sebedarja, tako i ljudi nama povjereni trebaju živjeti od plodova našega života, od našega sebedarja. Ovu logiku života je posvjedočio i sv. Vlaho. Ona vrijedi za sva vremena, naraštaje, zajednice i pojedince te posebice za naše vrijeme kojim sve više dominira individualizam i egoizam, potreba za povlačenjem i zatvaranjem u sebe. Ne doživljavamo jedni druge kao dar, kao svoju najveću mogućnost, nego kao konkurenciju, kao teret kojeg se treba osloboditi. Sve više se zatvaramo u piramide svoga srca. Živimo, kako vi Dubrovčani kažete, iza zatvorenih persijana.“
Biskup Vidović primijetio je da „ono što je do jučer bila krepost, danas je slabost, znak zaostalosti i primitivizma, nešto čega se treba odreći pod svaku cijenu. Ono što je do jučer bila slabost, grijeh, čak teški grijeh, danas je krepost, znak napretka i budućnosti, nešto što svakako trebamo prihvatiti ako mislimo graditi budućnost s naprednim svijetom, pogotovo ako želimo biti dionici kolača koji nam se nudi na trpezi ovoga svijeta“, zaključivši: „Dobiješ nešto, a izgubiš sebe.“ Usporedio je to s Isusovim pitanjem što koristi čovjeku da sav svijet stekne, a samog sebe izgubi. U nastavku svoga promišljanja propovjednik je rekao kako se u izmjeni sebedarja događa brak, obitelj, Crkva, društvo, pravi istinski život i njegova punina. „To je logika Isusa Krista koju je on sam posvjedočio svojim životom, svojim sebedarjem. To je zdrav nauk kojeg je prihvatio i svojim životom posvjedočio sv. Vlaho“.
Poseban ton Festi i ove su godine dali hodočasnici u narodnim nošnjama iz župa Dubrovačke biskupije, hodočasnici iz drugih biskupija Hrvatske i susjednih zemalja. Bilo bi to manjkavo bez živopisne procesije Ulicom od Puča, pored Onofrijeve fontane, Stradunom, kroz crkvu sv. Vlaha do katedrale. Moćnik glave sv. Vlaha nosili su nadbiskupi i biskupi, a ispred pravoslavne crkve štovanje moćima iskazali su i pravoslavni svećenici. Provincijalni poglavari, kanonici, dekani i drugi svećenici nosili su ostale moći.
Festu sv. Vlaha u Stonu predvodio je od 2. do 3. veljače umirovljeni zadarski nadbiskup i nekadašnji dubrovački biskup Želimir Puljić.
U homiliji nadbiskup je podsjetio na nastanak zaštite sv. Vlaha nad dubrovačkim krajem te povezao tu zaštitu s nedavnim događajima Domovinskog rata kada je, kako je rekao, neprijatelj došao do Stona sa zapadne strane. Uz golemo zauzimanje ljudi iz cijele Hrvatske i zagovorom moćnog zaštitnika sv. Vlaha spašena je sloboda ovog podneblja, istaknuo je nadbiskup te se prisjetio uloge branitelja, poginulih i živih, kao i brojnih molitelja te zauzimanja tadašnjeg pape sv. Ivana Pavla II. za zaustavljanje rata. Kao zagovornik i parac sv. Vlaho je postao znakom identiteta i našeg raspoznavanja. Ususret Festi predstavljena je brošura nadbiskupa Puljića „Gradu Stonu i sv. Vlahu u pohode 2026.“, prenijela ja IKA.
Grkokatolički biskup sokaljsko-žovkivski iz Ukrajine vladika Petro Loza služio je na blagdan Susreta Gospodnjega u Hramu – Svijećnicu, arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog u grkokatoličkoj crkvi Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom, gdje se čuvaju moći sv. Šimuna Bogoprimca, izvijestio je Ured za medije Križevačke eparhije.
Govoreći o tom drevnom blagdanu, vladika Loza je rekao da stoje pokraj svetih moći starca Šimuna, koji nije bio veliki junak ni nacionalna legenda. „O njemu se nisu pjevale pjesme niti su mu se za života podizali spomenici, ali bio je nešto veće – bio je čovjek koji je znao čekati. Ne dan. Ne godinu. Nego cijeli život. I to čekanje nije bilo slabost. Bilo je odluka: svakodnevna, tiha, vjerna. Koliko često mi, tražeći Boga, želimo pronaći Ga na svoj način – s vlastitim uvjetima, očekivanjima i planovima“, rekao je vladika Loza.
