Papa: Mistični fenomeni nisu bitni za prepoznavanje svetosti
Valja razborito razlikovati autentične duhovne pojave od manifestacija koje mogu biti obmanjujuće. Treba ih procijeniti poniznim i razlučivanjem u skladu s učenjem Crkve, kako bi se izbjeglo upadanje u praznovjernu iluziju. Potrebna je „ravnoteža“ u postupcima za kanonizaciju, jer izvanredne pojave koje mogu obilježiti mistično iskustvo nisu prijeko potrebne kako bi se priznala svetost nekog vjernika. Upute su to pape Lava XIV. koje je danas, 13. studenog, dao sudionicima konferencije pod naslovom „Mistika, mistični fenomeni i svetost“, koji se od 10. do 13. studenog održavao na Papinskom sveučilištu Urbaniana.
Taj je događaj konceptualno i tematski upotpunio konferencije održane protekle dvije godine, posvećene „svetosti danas“, „dimenziji zajednice“, te „mučeništvu i prinošenju života“. Na konferenciji su se okupili profesori, znanstvenici, svećenici, mistici i stručnjaci iz drugih konfesija. Autoritativni glasovi o temi toliko fascinantnoj koliko osjetljivoj za život Crkve. Odnos između mističnih pojava i svetosti života, naime, jedna je od najljepših dimenzija iskustva vjere – istaknuo je Papa na početku govora, zahvaljujući svim sudionicima konferencije jer su kroz to razmatranje pridonijeli njezinom vrjednovanju, a i pojašnjavanju nekih aspekata koji zahtijevaju razlučivanje.
Crpiti iz nauka Crkve
Razlučivanje ponizno i u skladu s naukom Crkve – istaknuo je papa Lav XIV. te spomenuo učiteljstvo, teologiju i duhovne autore koji su, posljednjih stoljeća, pružili kriterije za razlikovanje autentičnih duhovnih pojava koje se mogu dogoditi u ozračju molitve i iskrenoga traženja Boga, od manifestacija koje mogu biti varljive.
Kako bi se izbjeglo upadanje u praznovjernu iluziju, takve događaje treba razborito procijeniti, kroz ponizno razlučivanje u skladu s naučavanjem Crkve.
Mistika je dar, ali pravi je cilj zajedništvo s Bogom
I kroz teološko promišljanje, i s propovijedanjem i katehezom, Crkva već stoljećima prepoznaje da je u središtu mističnoga života svijest o intimnom sjedinjenju ljubavi s Bogom – napomenuo je Papa te dodao – Mistika je okarakterizirana kao iskustvo koje nadilazi puku racionalnu spoznaju, ne po zasluzi onoga koji ga doživljava, nego kroz duhovni dar koji se može očitovati na različite načine, čak i suprotnim pojavama poput svjetlosnih vizija ili gustih tama, potištenosti ili ekstaza.
Međutim – pojasnio je Sveti Otac – ti iznimni događaji po sebi ostaju sporedni i nebitni u odnosu na mistiku i na samu svetost; oni mogu biti znakovi toga, ali pravi cilj jest, i uvijek ostaje, zajedništvo s Bogom. Stoga – istaknuo je Papa – ako su takvi znakovi prisutni, oni jačaju vrline, ne kao pojedinačne privilegije, nego kao one koje su usmjerene na izgradnju cijele Crkve. Drugim riječima, ono što je najvažnije i što se treba najviše istaknuti pri ispitivanju kandidata za svetost jest njihova potpuna i stalna sukladnost s Božjom voljom.
Oponašati svetce
Papa stoga potiče na ravnotežu, odnosno, kao što postupke za proglašenje svetih ne treba promicati samo u prisutnosti iznimnih pojava, tako valja paziti da ih se ne kažnjava ako ti fenomeni karakteriziraju živote slugu Božjih. U središtu razlučivanja o vjerniku jest slušanje njegovoga glasa svetosti i ispitivanje njegove savršene vrline, kao izraza crkvenoga zajedništva i intimnoga sjedinjenja s Bogom – napomenuo je papa Lav XIV. te na kraju potaknuo one koji rade na području postupaka za proglašenje svetih:
Nasljedujte svetce i njegujte tako poziv koji nas sve ujedinjuje kao krštenike, žive članove jednoga Božjeg naroda.
(Vatican News - sc; aa)
