Traži

Franjevačko svetište u Grecciu, posjet pape Franje (2019.) Franjevačko svetište u Grecciu, posjet pape Franje (2019.)  (Vatican Media)

Franjevačke obljetnice 2023.-2026.

Od 2023. do 2026. godine obilježavaju se velike obljetnice s kraja života sv. Franje, od potvrde Franjinog Pravila, preko Božića u Grecciu, primanja rana na La Verni, sastavljanja Pjesme stvorova do Franjinog preminuća. Utorkom razmišljamo o temama vezanim uz ove obljetnice. Razmišljanja je pripremio fra Darko Tepert

fra Darko Tepert

Cijela Franjevačka obitelj, to jest sve zajednice koje se nadahnjuju na karizmi i primjeru svetoga Franje Asiškoga, počele su obilježavati velike obljetnice vezane uz kraj života ovoga velikoga sveca koji je preminuo 1226. godine. To znači da će od 2023. do 2026. godine ove obljetnice biti u središtu zanimanja Prvoga franjevačkog reda koji se sastoji od Reda Manje braće ili franjevaca, potom Franjevaca konventualaca i franjevaca kapucina. O tome će također promišljati i nad tim moliti i Drugi franjevački red ili Siromašne gospođe, poznatije kao Klarise koje unutar zatvorene klauzure žive franjevačku karizmu. Ove će obljetnice biti u središtu promišljanja i Trećeg franjevačkog reda koji čine i samostanski trećoreci, od kojih u našem narodu prepoznajemo Franjevce trećoredce glagoljaše, Školske sestre franjevke, Milosrdne sestre Svetoga križa ili druge družbe Sestara franjevki. U veliku skupinu Trećeg franjevačkog reda ulazi i Franjevački svjetovni red koji čine muškarci i žene koji žive u svijetu, često u svojim obiteljima, ali su se zavjetovali da će živjeti Evanđelje i franjevačku karizmu prema Pravilu Franjevačkog svjetovnog reda.

Već ove, 2023. godine, obilježava se 800. obljetnica otkako je papa Honorije III. potvrdio Pravilo što ga je sveti Franjo sastavio za svoju braću. Osim toga, ove se godine obilježava i 800. obljetnica Božića što ga je sveti Franjo na nov način obilježio u svome samotištu nedaleko od mjesta Greccio, u dolini Rietija u Laciju. Sljedeće, 2024. godine, obilježava se 800. obljetnica onoga osobitoga iskustva što ga je sveti Franjo doživio na brdu La Verna, kad je, dok je imao viđenje Respetoga, na svome tijelu primio svete rane. 2025. godine obilježit će se 800. obljetnica otkako je sveti Franjo sastavio poznatu Pjesmu stvorova, koja je ne samo odraz njegove kontemplacije Boga u svim stvorenjima, nego i prvi primjer pjesništva na talijanskom jeziku. Konačno, 2026. godine, obilježit će se 800. obljetnica Franjina svetog preminuća uz crkvu Procijunkulu pokraj njegova rodnog Asiza.

Ovih pet obljetnica, koje će se proslaviti u četiri godine, od 2023. do 2026., predstavljaju jedinstveni tematski projekt koji se postupno razvija u skladu s kronološkim slijedom događaja koji se slave. Franjevačka obitelj vidi svoje obljetnice kao prigodu da, i putem tema koje su uz ove obljetnice vezane, podrže i naglase proces crkvene obnove koju promiče papa Franjo u svome pontifikatu.

Dok obilježava velike obljetnice, Franjevačka obitelj, želi doprijeti do svih ljudi kojima lik svetoga Franje, njegov život i djelo, mogu progovoriti.

Za svaku godinu ponuđen je naslov koji je preuzet iz stihova Franjinih Hvala Bogu višnjemu, a potom su ponuđene tematike i sadržaji koji se uz pojedinu obljetnicu mogu produbiti na teološkom, antropološkom, crkvenom i sociološkom području.

Na taj način, kao naslov uz 2023. godinu, izabrane su riječi Ti si radost. Sveti Franjo, koji radosno živi svoj poziv, pa i nevolje kroz koje prolazi osobito pred kraj svoga života, u Bogu prepoznaje onu pravu radost. Uz proslavu obljetnice potvrde Franjina Pravila, kojim on određuje da njegova braća – franjevci – imaju živjeti obdržavajući riječi svetoga Evanđelja, radost probija kroz mogućnost da se životom Evanđelja Bog uprisutni u svekom vremenu i u svakom mjestu. Zbog toga je Evanđelje stavljeno u središte života svakog franjevca i svake franjevke. Ovo Pravilo koje nije drugo doli Evanđelje, postaje i kriterij kako franjevke i franjevci ostvaruju svoje međusobne odnose i svoje odnose s drugim ljudima, uvijek spremni na služenje Crkvi i ljudskom društvu u stilu bratskoga zajedništva, kao manji od onih najmanjih u društvu. Uz proslavu obljetnice Franjinog Božića u Grecciu, radost izbija iz prizora jaslica što ih je Franjo htio na zoran način približiti, naglašavajući tako tjelesnu prisutnost Božjega Sina među ljudima, stavljajući u središte otajstvo utjelovljenja, uključujući i ljudsku afektivnost, seksualnost i osjećajnost, vodeći prema utjelovljenju u različitim kulturama po inkulturaciji, do uprisutnjavanja Krista siromašnoga na tolikim društvenim periferijama.

Kao naslov za 2024. godinu izabrane su riječi Ti si ljubav, koja je uz milosrđe, najsnažnije naglašena Božja značajka među stihovima Franjinih Hvala Bogu višnjemu. Uz proslavu obljetnice Franjinog primanja svetih rana na La Verni, ova ljubav sija s križa, pri čemu franjevački križ postaje izraz i uzor slobodne i besplatne ljubavi Trojedinoga Boga, što pak franjevcima i franjevkama pomaže da u ljubavi prepoznaju i prihvate i svoja osobna i svoja zajednička ograničenja te nauče s njima živjeti, dok se poistovjećuju s otajstvom Isusova života, smrti i uskrsnuća, u solidarnosti sa svima koji su u našem sadašnjem svijetu raspeti, isključeni i odbačeni.

Naslov za 2025. godinu jest Ti si ljepota. Riječ je o naslovu što ga sveti Franjo u Hvalama Bogu višnjemu čak dvaput ponavlja, jer se znade diviti Bogu koji je lijep u sebi samome, ali lijep i u svim svojim stvorenjima. Uz proslavu 800. obljetnice dovršetka Franjine Pjesme stvorova, koja je još poznata i kao Pjesma bratu Suncu, u kojoj Franjo hvali Boga po njegovim stvorenjima, od brata sunca, sestrica zvijezda i majke i sestre zemlje, do sestrice smrti, franjevke i franjevci promatraju Božju prisutnost, ne samo u knjizi Biblije, nego i u knjizi njegovih stvorenja, s udivljenjem, poniznošću i zahvalnošću pred veličinom Božjega djela, koje se nastavlja u našoj izgradnji doista bratskih odnosa i poslanju da se takvi odnose ostvare u cijelome svijetu i sa svim stvorenjima, po jednom novom stilu života koji omogućava ono što se danas naziva integralna ekologija.

Konačno, za 2026. godinu izabran je naslov Ti si naša nada. Dok obilježavaju 800. obljetnicu Franjina svetog preminuća i njegove Pashe, franjevci i franjevke žele pred očima imati onu konačnu proslavu kao cilj svoga puta, prepoznajući plodnost u svome životu te sposobnost ove karizme da po životu bratstva daruje život i to život vječni, jer pravi kršćanski život posjeduje vlastitu privlačnost i ljepotu, što omogućuje euharistijski način prisutnosti u svijetu iskustvom ljubavi, nade i pravde.

Cijela Franjevačka obitelj odlučila je da se ovim obljetnicama ne želi baviti samo na svečarski način, organizirajući izvanjska slavlja i svečane mise, nego želi da obljetnice posluže najprije za obraćenje svakog člana ovih zajednica, za obnovu svake pojedine zajednice i za obnovu franjevačkog poslanja u današnjem svijetu. Stoga se obljetnice i neće obilježavati samo uz točne datume na koje su se određeni događaji odvili. Cijela godina bit će posvećena obljetnici koja se te godine obilježava, što će biti prigoda da se oko tema ove obljetnice organiziraju duhovne vježbe, dohovne obnove i formativni susreti, te da se organiziraju konkretne akcije za dobro Crkve i društva u kojem živimo.

Nadam se da će i ova tjedna promišljanja moći pomoći da se još bolje upoznamo s likom svetoga Franje Asiškoga, s njegovim vremenom, s Franjinom i franjevačkom karizmom, te s događajima vezanima uz ove obljetnice. Nadam se da će nam pomoći i da otkrijemo nove načine kako uprisutniti franjevačku karizmu u našem današnjem vremenu i u našem društvu, da tako Evanđelje još snažnije zasja u nama i oko nas. Prva Franjina braća koja su pisala njegove životopise, jasno su razumjela da je Franjo uprisutnio Krista u svome vremenu, tako da su ga neki nazvali čak i drugim Kristom – alter Christus. Upravo bi obilježavanje franjevačkih obljetnica trebalo poslužiti da, ne samo franjevci i franjevke svih redova, nego i svi ljudi kojima danas sveti Franjo može progovoriti, u svome životu tako uprisutne Krista, da i sami postanu na neki način alter Christus – drugi Krist.

Razmišljanje je pripremio fra Darko Tepert
23 svibnja 2023, 15:56