Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Pod geslom „Čuj nas, Majko, nado naša!“, u Jubilejskoj godini 13. i 14. rujna održano je 302. zavjetno hodočašće vjernikā grada Zagreba Majci Božjoj Bistričkoj. Prvoga dana u Nacionalno marijansko svetište stigli su hodočasnici pješaci, a mladi su Papi čestitali 70. rođendan. Navečer je na bistričkoj kalvariji zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodio Službu svjetla. On je u nedjelju 14. rujna u crkvi na otvorenom bl. Alojzija Stepinca u homiliji primijetio: „Živimo u vremenu u kojem je lako izgubiti pouzdanje, u kojem mnoga naša braća i sestre proživljavaju tjeskobu zbog nesigurnosti, podjela i strahova. Ratovi i oružani sukobi ponovno su zahvatili Europu i svijet; pred očima nam stoje slike nasilja, uništenih obitelji, prognanih i obespravljenih. Društva koja su se zaklinjala u trajni mir ponovno otkrivaju da su ljudski ugovori krhki ako nisu ukorijenjeni u istinu i pravednost. Te kušnje nisu samo globalne, one se osjećaju i u našim domovima. Mnoge obitelji proživljavaju krize: roditelji se bore s nesigurnošću posla, djeca s napastima površne zabave i virtualnoga svijeta, stariji s osamljenošću i osjećajem da su zaboravljeni. Sve je više onih koji se pitaju ima li smisla živjeti pošteno, boriti se za brak i obitelj, ostati vjeran Bogu kada svijet nudi lakše i brže putove“.
Zagrebački je nadbiskup naglasio kako je već stoljećima Marija Bistrica utočište svima koji traže nadu i utjehu. „Ovdje se ispisuje povijest nade našega naroda. Ovdje su ljudi dolazili u najtežim vremenima – kada su kušnje lomile obitelji, kada su prijetnje dolazile izvana i iznutra, kada je bilo teško ostati vjeran Kristu. I svaki put, klečeći pred likom Bogorodice, narod je odlazio s novom snagom“.
Dolaskom brojnih hodočasnika, na blagdan Uzvišenja svetoga Križa 14. rujna u Zrinu je obilježena 82. obljetnica stradanja Zrinjana. Od 1996. godine preostali Zrinjani i njihovi potomci prisjećaju se tragičnih događaja iz rujna 1943., kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu hrvatskog stanovništva Zrina, spalili župnu crkvu Našašća svetoga Križa i cijelo selo.
Preživjele su komunističke vlasti raselile, oduzele im imovinu i zabranile povratak u rodno mjesto. Misno slavlje ispred crkve predvodio je varaždinski biskup Bože Radoš u zajedništvu s krčkim biskupom Ivicom Petanjkom, sisačkim biskupom Vladom Košićem i brojnim svećenicima. Tom je prigodom blagoslovljeno i novo zvono posvećeno blaženom Alojziju Stepincu.
Splitsko-makarska nadbiskupija je 14. rujna bila u znaku dviju visokih obljetnica. Župa sv. Križa Veli Varoš u Splitu svečanim misnim slavljem koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić proslavila je 400 godina postojanja. Nadbiskup je također predvodio središnje i završno slavlje 400. obljetnice prvog spomena Župe Podgrađe u omiškom zaleđu i Poljičkom dekanatu.
Nakon znanstvenog skupa „150. obljetnica dolaska sestara milosrdnica u Split“, 14. rujna u samostanskoj kapeli sestara milosrdnica u Splitu misu zahvalnicu predvodio je generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Franjo-Frankopan Velić, izvijestile su splitske milosrdnice.
Mons. Velić potaknuo je sestre da nasljeduju primjer svetosti svojih duhovnih utemeljitelja sv. Vinka i sv. Lujze i da se onda ne trebaju bojati što će biti sutra, koliko ih ima, kako pomiriti sve obveze, potrebno je samo svoj razum, svoju volju i svoje osjećaje predati Gospodinu.
U Biskupiji kod Knina 14. rujna proslavljena je Gospa Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta. Na ostatcima starohrvatske bazilike sv. Marije euharistijsko slavlje je predvodio šibenski biskup Tomislav Rogić.
U propovijedi biskup je istaknuo povijesnu i duhovnu važnost ovog okupljanja na temeljima hrvatske povijesti, vjere i kulture. Na ovom je mjestu pronađen najstariji Gospin lik u hrvatskoj umjetnosti, poznat kao Pralik ili Gospa od Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, koji datira iz druge polovice 11. stoljeća.
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua na blagdan Uzvišenja Svetog Križa 14. rujna u franjevačkom samostanu sv. Vlaha u Pridvorju predvodio je svečano euharistijsko slavlje s procesijom.
„Hrvatska je mnogo puta upoznala apsurdnost križa: ratove koji su ostavili duboke rane, bol obitelji razdvojenih iseljavanjem, starce koji ostaju sami u selima i na otocima, rodbinu i prijatelje koji se više nisu vratili s bojišta i za koje se, u mnogim slučajevima, ni danas ne zna gdje se nalaze“, naglasio je nuncij u propovijedi, upitavši: „Koliko suza povjerenih Bogu i Majci Božjoj, koliko pogleda s pitanjima bez odgovora upućenih križu koji se izdiže na zvoniku svakoga sela, kao orijentir onima koji odlaze i onima koji ostaju. Kristov križ ne briše bol svijeta, ali mu daje smisao i podsjeća nas da uskrsnuće, kao i svaka pobjeda, ne smije biti suparništvo, a još manje osveta“, poruka je nuncija Lingue, prenijela je IKA.
„Krbava, Bleiburg i Vukovar su tri uporišne točke koje su usmjeravale tijek hrvatske povijesti“, rekao je 13. rujna na Dan hrvatskih mučenika na Udbini u propovijedi misnoga slavlja krčki biskup Ivica Petanjak.
„Krbavskom bitkom 1493. počelo je osipanje hrvatskog naroda i višestoljetna borba za očuvanje vlastitog identiteta, a to višestoljetno razdoblje obilježeno je mnogobrojnim lutanjima i traženjima različitih savezništava kako bismo se lakše oduprli ponajprije otomanskoj najezdi, a potom i drugim neprijateljima. Ta tumaranja u kojima smo tražili pomoć drugih, a i drugi su tražili našu pomoć, doveli su do Bleiburga i Križnog puta, koji po svemu sudeći nadvisuje sve tragedije našeg naroda do sada. I onda kao posljednji, Vukovar, simbol stradanja Hrvata u Domovinskom ratu. Kad je riječ o Drugom svjetskom ratu i agresiji nad Hrvatskom devedesetih godina prošlog stoljeća, svima koji uporno vežu Domovinski rat s tzv. antifašizmom, jednom zauvijek treba reći istinu: jedina poveznica između ta dva rata je u tome da je neprijatelj u Domovinskom ratu devedesetih htio dovršiti ono što nije uspio do kraja na Bleiburgu i Križnom putu nakon preokreta 1945. Bogu hvala da smo u Domovinskom ratu, prvi puta nakon Krbavske bitke, svi, ili bar velika većina, bili na istoj strani. Zajedništvo i vjera u Isusa Krista su nas održali i doveli do pobjede. Kad istina zaživi i uđe u naše udžbenike, onda ćemo govoriti istim jezikom, a do tada mi još uvijek živimo s dvije usporedne povijesti koje svaka idu svojim putem i zasad se čini da se još dugo neće susresti“, riječi su biskupa Petanjka.
Sisački biskup Vlado Košić 13. rujna blagoslovio je novoizgrađenu crkvu sv. Antuna Padovanskog u Odri Sisačkoj čiju je izgradnju sufinancirala Republika Mađarska u okviru pomoći nakon potresa 2020. godine.
