Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Duhovna zvanja i formacija na putu prema svećeništvu bila je središnja tema 65. sjednice biskupā Zagrebačke crkvene pokrajine održane 15. rujna u Ordinarijatu Križevačke eparhije u Križevcima, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. Predsjedatelj, zagrebački nadbiskup metropolit Dražen Kutleša je nazočnim odgojiteljima zahvalio na dragocjenome radu, strpljivome praćenju, duhovnome očinstvu i požrtvovnosti za lice Crkve u godinama koje dolaze. Istaknuo je da je Bogoslovija stoljećima „kolijevka svećeničkih zvanja“, duboko duhovna, ispunjena akademskim i odgojnim naporima. Ona je više od mjesta studija; ona je škola Evanđelja u kojoj bogoslovi uče „kako svoja srca oblikovati prema Srcu Dobroga pastira“. Velika odgovornost je na biskupima i osobito na odgojiteljima i duhovnicima jer je potrebno „formirati ljude sposobne za darivanje, poslušnost Crkvi i pastoralnu ljubav.“
Glede Međubiskupijskoga sjemeništa, pojasnio je nadbiskup, valja paziti na činjenicu da su u njemu mladići u dobi u kojoj se prvi put ozbiljnije suočavaju s pitanjem vlastitoga poziva; u dobi krhkosti, ali i otvorenosti. Sve to traži cjelovit pristup odgoju: duhovni, ljudski, intelektualni i pastoralni, u ozračju zdrave discipline, prijateljstva i molitve te u osjetljivosti prema Crkvi i društvu.
Pročišćeno pamćenje, sjećanje s pogledom u budućnost u kojoj treba graditi mostove suradnje, a ne zidove stoljetnih podjela, poruke su sa svečane akademije 15. rujna u riječkom HNK Ivana pl. Zajca prigodom proslave 100. obljetnice otkako je Rijeka postala sjedište biskupije. Riječki nadbiskup Mate Uzinić zahvalio je svima koji su se svojim životom ugradili u povijest ove nadbiskupije s molitvom za one koji su pokojni. „Želimo zahvalno pogledati svoju prošlost, isto tako i našu sadašnjost, ono što danas jesmo, ali i zajedno pogledati u budućnost. Neka nam večerašnji susret pomogne da nastavimo biti hodočasnici nade“, potaknuo je nadbiskup.
Pastor Baptističke crkve Giorgio Grlj govorio je u ime svih drugih vjerskih zajednica na području Nadbiskupije. Prisjetio se višedesetljetne ekumenske i međureligijske povezanosti vjerskih zajednica te istaknuo kako one i dalje moraju nastaviti zajedno moliti i služiti ljudima u potrebi. Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić uputila je poruku zajedništva, dijaloga i suradnje istaknuvši posebno karitativne projekte na usluzi građanima i migrantima. Na misi u katedrali sv. Vida na svetkovinu Gospe Žalosne, suzaštitnice riječke katedrale, uz trojicu biskupa Riječke metropolije i brojne svećenike i vjernike. nadbiskup Uzinić je propovijed posvetio svom prethodniku, nadbiskupu u miru Ivanu Devčiću koji u ovoj godini proslavlja zlatni svećenički i srebrni biskupski jubilej. „Budući da, zbog njegove bolesti, te obljetnice nećemo moći proslaviti na drugačiji način, želio bih da ovo naše slavlje suzaštitnice naše katedrale bude barem na taj način proslava tih velikih obljetnica i znak naše zahvalnosti za njegovo svećeničko i biskupsko služenje Riječkoj nadbiskupiji“, rekao je mons. Uzinić, pročitavši čestitku koju je nadbiskupu Devčiću uputio papa Lav XIV., prenijela je IKA.
Zaklada Anamarija Carević organizirala je 14. rujna ispred Fakulteta filozofije i religijskih znanosti na Jordanovcu u Zagrebu večer slavljenja – koncert suvremene duhovne glazbe kao znak zahvalnosti svima koji su podržali obnovu bazilike Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj i pripremu izgradnje budućeg Pastoralnog centra „Anamarija Carević“. Zaklada čuva uspomenu na Anamariju, žrtvu zagrebačkog potresa i nastavlja njezinu ostavštinu kroz projekte vjere, zajedništva i kulture. Posebnu emocionalnu težinu večeri dao je prvi javni govor Anamarijine majke Nataše Carević. „Ova večer nije bila samo koncert, nego slavlje života i vjere, u spomen na Anamariju koja je ostavila neizbrisiv trag u našoj zajednici“, poručili su organizatori. Zaklada najavljuje nastavak aktivnosti usmjerenih na obnovu Bazilike Srca Isusova te izgradnju društvenog centra koji će nositi Anamarijino ime.
Isusovačka župa na Sljemenu organizirala je međunarodnu znanstvenu konferenciju pod nazivom „Kapelica Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata i 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva“. O povijesnim okolnostima nastanka kapelice, njezinoj arhitekturi, umjetničkom značaju te uređenju i opremi govorilo je 18 predavača, stručnjaka iz različitih područja. Predavači su kapelicu predstavili kao mjesto vjere, umjetnosti i kulturno-povijesnoga značenja, ali i prostor molitve, susreta i zajedništva. Smještena na 1001 m nadmorske visine nastala je 1932. godine na poticaj zagrebačkih planinara i mladih iz Marijinih kongregacija bazilike Presvetoga Srca Isusova.
„Kršćanska sadašnjost“ i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu objavili su zbornik u čast prof. dr. sc. Stjepana Balobana u povodu 70. obljetnice njegova života. Knjigu “Dijalogom i suradnjom do svakog čovjeka dobre volje” na 1025 stranica uredila je izv. prof. dr. sc. Silvija Migles, dugogodišnja suradnica profesora. Prof. Baloban prepoznat je kao svećenik i teolog moralist, socijalni etičar, dugogodišnji nastavnik i prvi pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim toga, prvi je i aktualni pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve pri HBK te neumoran promicatelj dijaloga između Crkve i društva.
