Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
U petak 3. listopada 27. je obljetnica beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca. Karmelski red i župe posvećene sv. Maloj Tereziji proslavili su 1. listopada 100. obljetnicu kanonizacije i njezin blagdan.
Zagrebački nadbiskup i Veliki kancelar Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Dražen Kutleša predvodio je 1. listopada u bazilici sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu euharistijsko slavlje sa zazivom Duha Svetoga za početak XVI. akademske godine na HKS-u, objavio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. Nadbiskup je u homiliji poručio da “upravo danas Crkva slavi blagdan sv. Male Terezije iz Lisieuxa, mlade karmelićanke koja je svojim ‘malim putem’ postala učiteljica Crkve i zaštitnica misija. Ona nas uči da se istina i svetost ne postižu velikim ljudskim pothvatima, nego malim koracima učinjenim s velikom ljubavlju. Dok ulazimo u novu godinu rada i studija, dobro je da njezin lik imamo pred očima jer ona nas podsjeća da znanost bez ljubavi postaje suha, a znanje bez poniznosti postaje opasno.” „Naš narod i naša Crkva“, nastavio je nadbiskup, trebaju ljude koji neće biti zarobljeni nostalgijom, koji neće odgađati odgovore i koji se neće zavaravati lažnim iluzijama. Potrebni su nam žene i muškarci koji će spoznatu istinu provoditi u djelo, koji će služiti znanjem i ljubavlju, koji će svojim djelovanjem svjedočiti da je Krist doista “Put, Istina i Život” (Iv 14,6).
Svečani program za početak nove akademske godine nastavljen je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu susretom studenata i djelatnika. Studentima prve godine diplomskih studija nadbiskup je poručio: “Pred vama je novo životno razdoblje, vrijeme u kojem ćete oblikovati ne samo svoje intelektualne sposobnosti, nego i svoj karakter, svoj moralni kompas, svoj pogled na svijet. Na početku toga puta želimo vam reći: ovdje niste samo broj na studomatu. Ovdje ste osobe koje želimo pratiti, oblikovati i ohrabrivati da rastete u mudrosti, odgovornosti i zrelosti. Katoličko sveučilište uvijek nosi dvostruku zadaću: ono je prostor znanstvenog istraživanja i kritičkog promišljanja, ali istodobno i mjesto oblikovanja cjelovita čovjeka, otvorena istini, dobru i ljepoti. Ovdje se svakodnevno susreću znanost i vjera, razum i nada. Upravo zato i od vas očekujemo da vaš studij ne bude tek utrka za diplomom, nego put prema dubljem razumijevanju života i svijeta, put na kojem ćete naučiti razlikovati prolazno od trajnoga, površno od bitnoga, ono što daje privid od onoga što daje smisao”, kazao je nadbiskup.
Blagdan svetog Jeronima 30. rujna svečano je proslavljen u Skrivenoj Luci na Lastovu misnim slavljem u kapelici posvećenoj velikom svecu koje je predvodio opat Jeronim Adam Marin. Sudjelovali su benediktinci iz samostana Ćokovac na otoku Pašmanu, jedinog aktivnog samostana benediktinaca u Hrvatskoj. Benediktinci su posljednji put boravili na otoku Lastovu u 11. stoljeću, u vrijeme kad je taj red bio snažno prisutan na jadranskim otocima i obalama, igrajući ključnu ulogu u širenju kršćanske pismenosti, kulture i duhovnosti. Njihov povratak, makar i simboličan, predstavlja značajan duhovni i kulturni trenutak za Lastovo, izvijestila je Dubrovačka biskupija.
Sveti Jeronim proslavljen je 30. rujna u istoimenoj župi u zagrebačkom Maksimiru. Prije početka euharistijskog slavlja, ispred župne crkve zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša blagoslovio je svečev kip, rad akademskog kipara Ilije Skočibušića, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. „Upoznati Krista znači otvoriti srce njegovoj riječi, pustiti da nas ona poučava, da nas oblikuje, da nam daje smjer i snagu. Sveti Jeronim vrlo je dobro to znao. Svu je istinu nalazio u toj Knjizi koju je neprestano držao u rukama i danonoćno je proučavao. Za Jeronima Sveto pismo nije bila samo knjiga, zbirka priča, zakona ili mudrih izreka, nego susret s Osobom - s Isusom Kristom, Riječju koja je tijelom postala. Ako želimo upoznati Spasitelja, moramo upoznati Pismo; ako želimo čuti njegov glas, moramo ga čitati; ako želimo da nas on mijenja, moramo živjeti po Božjoj riječi“, rekao je u homiliji mons. Kutleša.
Govorom o. Jeronima Adama Marina, opata benediktinskog samostana na Ćokovcu, u Gradskoj vijećnici u Biogradu na moru počeo je 26. rujna Znanstveni simpozij „Od Biograda do Ćokovca – 900 godina od rušenja benediktinske kraljevske opatije (1125.-2025.)“, izvijestio je Ured za medije Zadarske nadbiskupije.
Nakon višegodišnjeg života u izgnanstvu, monaška se zajednica 1129. preselila na Ćokovac gdje se održala u kontinuitetu do početka 19. stoljeća. Nakon prekida u 19. st., zajednica je obnovljena 1965. godine na Ćokovcu gdje su monasi opet živjeli po Pravilu sv. Benedikta te se 2025. godine navršava i 60 godina od njihovog povratka u taj samostan na otoku Pašmanu. „Obilježavanje prelaska zajednice benediktinaca iz Biograda na Ćokovac privilegirana je prigoda za evaluaciju povijesnog i kulturnog nasljeđa Rogovske opatije. Istovremeno simboličko podudaranje niza obljetnica dopušta uklopiti istraživanje povijesti opatije u širi kontekst obilježavanja velike 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva“, istaknuo je o. Marin.
Zagrebačka nadbiskupija uputila je 29. rujna Izjavu o postupcima kojima Grad Zagreb u osnovne i srednje škole namjerava uvesti za katolike neprihvatljive pristupe i sadržaje pomoću predmeta „zdravstvenoga odgoja i obrazovanja“. „Da ne bi bilo načelnih nesporazuma, ističemo važnost zdravstvenoga odgoja za razvoj svakoga djeteta. Upravo radi toga potičemo vjernike da ne prihvate unošenje ideoloških odrednica, osobito iz ‘rodne ideologije’, neprimjerenih zdravstvenomu odgoju i protivnih ne samo kršćanskim nego i općeljudskim vrjednotama. Umjesto služenja dobru, najčešće se perfidno, sasvim neprimjereno i neodgovorno, ulazi u intimu djece u dobi kada nije teško posijati sjeme nejasnoća koje ne pridonose odgajanju nego su pokušaji preodgajanja djece, dovodeći do narušavanja identiteta i do ozbiljnoga ugrožavanja zdravlja djece i mladih. To se ne odnosi samo na prepoznavanje i prihvaćanje vlastitoga spolnog identiteta i života u skladu s njime, nego i na odgovorno seksualno ponašanje kod mladih“, stoji uz ostalo u Izjavi.
U Gornjim Bogićevcima iznenada je u 53. godini preminuo župnik, franjevac Bosne Srebrene, fra Mario Radman. Obnašao je brojne službe u svojoj redovničkoj zajednici u Bosni i Hercegovini, da bi 2012. godine došao u Hrvatsku gdje je najprije župnikovao u Okučanima, a potom u Gornjim Bogićevcima.
