Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina - Zagreb
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade održali su 19. siječnja u Banskim dvorima u Zagrebu redoviti sastanak s članovima Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije predvođenih nadbiskupom Draženom Kutlešom, priopćio je Tiskovni ured HBK-a. Istaknuto je da je obnavljano ukupno 275 vjerskih objekata, od kojih je najveći dio završen. Dosad je uloženo više od 400 milijuna eura uz osigurana sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a i državnog proračuna. U tom je kontekstu naglašena i važnost nastavka radova na obnovi zagrebačke katedrale.
Predstavnici Vlade i HBK-a razgovarali su o izradi ugovora o katoličkim odgojno-obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj, kojem je cilj osigurati adekvatan status katoličkih osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i dječjih vrtića u pogledu njihova pravnog i materijalnog položaja, uz istodobno normativno priznavanje njihove posebnosti i identiteta. Bilo je riječi i o ugovoru o zdravstvenim ustanovama koje je osnovala Katolička Crkva. Važna tema sastanka bila je demografska revitalizacija, koja je apostrofirana kao jedan od najvažnijih Vladinih strateških prioriteta, s potporom obitelji kao okosnicom te politike. Tako će maksimalna roditeljska naknada iznositi 3.000, a naknada za novorođeno dijete 618 eura. Razgovaralo se i o socijalnim uslugama u nadležnosti Caritasove mreže Katoličke Crkve, te o dobroj suradnji prigodom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva.
U nedjelju 18. siječnja počela je Molitvena osmina za jedinstvo kršćana koja se ove godine slavi pod geslom: „Jedno tijelo i jedan Duh – kao što ste i pozvani na jednu nadu svoga poziva!“ (Ef 4,4) Ekumenska slavlja održana su u Bjelovaru, Petrinji i u Osijeku u kojem se za jedinstvo svih koji vjeruju u Krista moli od 1927. godine.
U porečkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije, u sklopu Eufrazijeve bazilike, 17. siječnja je održano svečano euharistijsko slavlje i obred ukopa posmrtnih ostataka biskupa Jurja Dobrile, jednog od najznačajnijih crkvenih i narodnih velikana Istre, objavio je Tiskovni ured Porečke i Pulske biskupije. Sudjelovali su brojni nadbiskupi i biskupi među kojima apostolski nuncij nadbiskup Giorgio Lingua i tršćanski biskup Enrico Trevisi, redovnički provincijali, mnoštvo svećenika, redovnica i Božjega naroda iz raznih strana Istre.
Nakon gotovo 150 godina od smrti, zemni ostatci velikog biskupa, narodnjaka i preporoditelja pokopani su u biskupsku grobnicu u Porečkoj katedrali u kojoj je stolovao 17 godina, na svetoj misi koju je predvodio biskup porečki i pulski Ivan Štironja. „Biskup Dobrila, oslonjen na srce Isusa Dobroga Pastira, nastojao je biti dobar čovjek, svećenik i biskup. Kao što se nije sramio reći da je sin siromašnog kmeta, tako se isto nije sramio ni bojao svjedočiti o svom kršćanskom i nacionalom identitetu, što prepoznajemo i u njegovim riječima: „Identitet nije roba za prodaju, nego vrijednost koja se ljubomorno čuva i njeguje“, istaknuo je u homiliji biskup Štironja, dodajući: „Sjećanje na biskupa Dobrilu posebno je živo u Istri. Njegovo ime je prepoznato i u cijeloj Hrvatskoj, pa i šire. Ovim ga činom ne želimo uzeti samo za sebe, nego ga želimo oteti zaboravu. Želimo da njegov primjer i svjedočanstvo vjere ne bude zakopano u hladnom grobu, pa ni na listovima papira, nego da nam bude prisutan u srcu i u molitvama, u našim djelima“.
Porečki i pulski biskup je primijetio kako je biskup Dobrila bio čovjek zdrave intuicije; pastir jasne vizije i biskup evanđeoske empatije. Poznavao je svoje stado i zato ga je uspješno vodio i nesebično mu služio. Kao vrhunski intelektualac, znao je prepoznati nadnaravnu istinu, nasljedovati je, živjeti i braniti u svim životnim situacijama“. Nekadašnji porečki i pulski biskup, a danas zagrebački nadbiskup, Dražen Kutleša, u svom je obraćanju istaknuo: „U Istri njegova vremena mnogi su živjeli na rubu, bez prava, bez mogućnosti biranja, bez glasa. Upravo zato Dobrila nije mogao ostati zatvoren u sakristiji. Njegove ruke bile su u službi naroda. Služio je po tiskanim knjigama, po darovanim stipendijama, po obrani prava onih koji se sami nisu mogli obraniti. On je shvatio da Crkva ne može biti ravnodušna prema nepravdi jer bi tada izdala Evanđelje“.
„Uime biskupa Hrvatske biskupske konferencije želim izraziti zahvalnost svima koji su omogućili ovaj povijesni čin. No, još više želim zahvaliti istarskom vjerničkom puku koji je kroz naraštaje znao čuvati vjeru, jezik i dostojanstvo, često u teškim okolnostima. Dobrila se danas vraća narodu koji ga je razumio i koji u njegovu liku prepoznaje vlastitu povijest. I dopustite mi da na kraju pokušam oblikovati poruku koju bi nam biskup Juraj Dobrila uputio ili bi se barem s njome složio. Vjerujem da bi rekao: 'Ne bojte se dati svoje ruke ovoj zemlji, ali srce nikada ne odvajajte od Boga. Ne bojte se biti vjerni svome identitetu, ali neka ta vjernost uvijek bude prožeta evanđeoskom ljubavlju', riječi su nadbiskupa Kutleše.
Križevački vladika Milan Stipić blagoslovio je, na blagdan sv. Antuna pustinjaka 17. siječnja, novouređeni dom Molitvene zajednice sv. Šarbela, izvijestili su iz Križevačke eparhije. Novi prostori u kojima će se zajednica okupljati blagoslovljeni su poslije Božanske liturgije u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima.
Blagdan sv. Antuna opata proslavljen je blagoslovom vode i Službom Riječi u šibenskom Kanalu sv. Ante na rivi, podno njemu posvećene špilje. Župnik katedralne Župe sv. Jakova don Krešimir Mateša istaknuo je to mjesto kao jednu od točaka obrane grada, koji je kroz protekla stoljeća „kao najistaknutije i najvrijednije građevine sagradio gradske bedeme s četiri tvrđave za obranu od fizičkih neprijatelja i 25 crkava unutar i desetak crkava izvan gradskih zidina za obranu od duhovnih neprijatelja“. Nedavno su na putu do špilje uređene stube s rukohvatom. Razmatra se mogućnost popločavanja unutrašnjosti špilje te obnove barem jednog oltara kako bi se na tome mjestu mogla slaviti euharistija.
Hrvatsko katoličko sveučilište svečano je 16. siječnja dodijelilo počasni doktorat ravnatelju Zaklade Renovabis Njemačke biskupske konferencije prof. dr. sc. Thomasu Schwartzu, u znak priznanja za njegov izniman doprinos razvoju znanosti, društvene odgovornosti te dugogodišnje zalaganje za odgoj, obrazovanje i visoko školstvo, osobito u srednjoeuropskom i jugoistočnoeuropskom prostoru, izvijestio je HKS.
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu od 20. do 22. siječnja u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta organizira 66. teološko-pastoralni tjedan o temi „Suvremeni čovjek pred ponudom spasenja“.
Danas je u Bolu na Braču pokopan član Hrvatske dominikanske provincije Navještenja Blažene Djevice Marije i samostana Sv. Marije Milosne fr. Josip (Šimun) Šimić, OP, koji je preminuo u 87. godini života. Služio je u dominikanskom samostanu u Dubrovniku i u samostanu Kraljice Svete Krunice u Zagrebu. Kraće vrijeme proveo je u samostanu u Šibeniku. Djelovao je u Rijeci, u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Hannoveru, a petnaest godina bio je u Klopču, u Bosni i Hercegovini, kao kapelan, a onda kao starješina i župnik.
