Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Na blagdan bl. Alojzija Stepinca, 10. veljače, nadbiskup zagrebački metropolit Dražen Kutleša predvodit će središnje euharistijsko slavlje u zagrebačkoj prvostolnici s početkom u 18 sati. U 10.30 svečanu misu u blaženikovoj župi, Krašiću, predvodit će požeški biskup emeritus Antun Škvorčević.
Dok se vjernici u Krašiću za blagdan pripremaju devetnicom, u Bogoslužnom prostoru na zagrebačkom Kaptolu predvoditelji trodnevne priprave su pomoćni biskupi Marko Kovač, Mijo Gorski i Ivan Šaško.
Svjetski dan braka svečano je proslavljen u nedjelju na misnim slavljima i u katedrali sv. Jakova u Šibeniku. Bračni parovi obnovili su bračna obećanja, a parovi koji slave bračni jubilej dobili su prigodnu Povelju. Generalni vikar Šibenske biskupije mons. Tomislav Subotičanec pozvao je na zahvalu i molitvu za otajstvo bračnog zajedništva, potaknuvši na molitvu za potrebnu snagu i mudrost, ljubav i nesebičnost na putu zajedničkog života. Približio je pojmove soli i svjetlosti, naglasivši Isusov poziv da budemo sol i svjetlost ovog svijeta. Da u tom svjetlu budemo prepoznatljivi kao oni bez kojih taj svijet ne može biti privlačan, dobar i lijep. Da svakome bude jasno kako je svijet bez življene vjere – bljutav“, rekao je propovjednik.
Požeški biskup Ivo Martinović predvodio je 8. veljače, o 50. obljetnici Župe sv. Leopolda Mandića u Požegi, slavlje posvete crkve, izvijestila je Požeška biskupija.
Tradicionalni „Molitveni doručak“ Sisačke biskupije, u organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve, održan je 6. veljače u Velikom Kaptolu u Sisku. Okupilo se sedamdesetak sudionika iz vjerskog, kulturnog, gospodarskog i političkog života, među kojima su bili predstavnici državnih vlasti, županija, gradova, općina i različitih institucija s područja biskupije.
Glavni predavač nadbiskup Dražen Kutleša govorio je o temi „Savjest i opće dobro - poziv katoličkim javnim službenicima u vremenu antropološke krize“. „Antropologija bez Boga neminovno vodi društvu bez čvrstih moralnih temelja. Kada se izgubi istina o čovjeku, nestaje i istinska sloboda“, riječi su nadbiskupa koji je dodao kako iz antropološke krize izrasta druga: kriza ljudskih prava. „Nikada se više nije govorilo o pravima, a nikada čovjek nije bio ranjiviji. Kako je to moguće? Moguće je iz jednostavnoga razloga jer je vrlo teško ili nemoguće riješiti sukobljene zahtjeve za zaštitu prava ako ne postoji zajedničko razumijevanje ljudskoga dostojanstva“. „U suvremenim društvima“, rekao je mons. Kutleša, „primjećujemo zabrinjavajući trend: sloboda savjesti sve se češće tolerira samo dok ostaje skrivena u privatnosti. Kada savjest progovori u javnome prostoru – osobito u pitanjima života, obitelji, bioetike ili odgoja – tada se počinje doživljavati kao prijetnja. Liječnicima, farmaceutima, učiteljima i drugim djelatnicima poručuje se, izravno ili neizravno, da savjest ostave po strani ako žele biti „profesionalni“. No savjest se ne može ostaviti po strani, jer ona nije dodatak osobi, ona je središte osobnoga identiteta. Društvo koje zahtijeva od svojih građana da djeluju protiv vlastite savjesti, dugoročno proizvodi ili poslušnike bez odgovornosti ili pobunjenike bez povjerenja. Ni jedno ni drugo ne vodi općemu dobru. Sa slobodom savjesti nerazdvojivo je povezana sloboda vjere. Nije savjest ta koja ugrožava društvo, nego njezino sustavno potiskivanje.
U tome svjetlu posebno snažno svijetli primjer blaženoga Alojzija Stepinca. Njegova savjest nije bila politički projekt, nego plod vjernosti Kristu“. U svome promišljanju predavač je istaknuo: „Ako mir u svijetu, stabilnost država i zdravlje političke kulture ovise o istini, pravednosti i odgovornosti, tada se moramo zapitati: gdje se te vrijednosti rađaju? Ne u zakonima, nego u ljudskim srcima. Zato se svaka rasprava o miru, obitelji, životu i društvu na kraju vraća na jedno temeljno pitanje: kako oblikujemo savjest? Ako savjest izgubi orijentaciju, društvo gubi smjer. Ako se savjest odvoji od istine o čovjeku, sloboda se pretvara u samovolju, a politika u borbu interesa“.
Na znanstveno - stručnom skupu „'Ljubiti Crkvu' - Sjećanje na zadarskog nadbiskupa mons. Ivana Prenđu, uz spomen 30. obljetnice njegove pastirske službe u Zadarskoj nadbiskupiji“, 6. veljače u dvorani sjemeništa „Zmajević“ u Zadru, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić istaknuo je: „Svećenička i nadbiskupska služba mons. Prenđe ostavila je, nesumnjivo, dubok i trajan trag u životu Zadarske nadbiskupije. Taj trag oblikovao se u vremenima i u godinama teških kušnji, osobito u postkoncilskom razdoblju, kada su mnogi napuštali svećeničku službu, a svi sjemeništarci i bogoslovi napustili sjemenište. U tim okolnostima on je ostao postojan u vjeri i vjeran svom svećeničkom pozivu, bez gorčine i bez straha, hrabro noseći odgovornost promicatelja duhovnih zvanja“.
Istražujući pismenu ostavštinu mons. Prenđe, nadbiskup Zgrablić uvjerio se kako je upravo u vrijeme napuštanja službe mnogih svećenika u Zadru, on „s još većom vjerom i ljubavlju prema Crkvi, nastavio promicati duhovna zvanja, uvjeren da Crkva živi od vjernosti i povjerenja u Božji poziv“. Pod vodstvom mons. Prenđe u Sjemeništu se odgajalo „ne samo za svećeništvo, nego za život“.
Petnaestorici predavača pridružili su se rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić i zadarski gradonačelnik Šime Erlić, izvijestila je Zadarska nadbiskupija.
Sisački biskup Vlado Košić predvodio 6. veljače u Pastoralnom centru katedralne župe u Sisku misu zahvalnicu povodom 16. obljetnice proslave ponovne uspostave Sisačke biskupije i preuzimanja biskupske službe te 27. obljetnice svoga biskupskog ređenja, izvijestio je Ured za odnose s javnošću Sisačke biskupije.
U homiliji, govoreći o dubokim povijesnim korijenima, biskup je istaknuo kako je Sisak jedno od najstarijih kršćanskih središta na ovim prostorima. Ta povijesna ukorijenjenost, osobito mučeništvo sv. Kvirina, dala je identitet ovoj crkvenoj zajednici, koja i danas stoji na snažnim temeljima vjere i svjedočanstva. Protumačio je kako je područje današnje biskupije kroz povijest nosilo snažan mučenički pečat, od sv. Kvirina, preko Gvozdanskog i Zrina, progona u 20. stoljeću, do Domovinskog rata i potresa.
