Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Župa sv. Marka u Korčuli i Bratovština Svih svetih proslavila je 725. obljetnicu osnutka i neprekinutog djelovanja Bratovštine.
U nedjelju 15. veljače u crkvi sv. Marka, nekadašnjoj katedrali, dubrovački biskup Roko Glasnović predvodio je euharistijsko slavlje te predao na čašćenje i čuvanje moći bl. Alojzija Stepinca koji je bio član drevne Bratovštine. Dan ranije predavanje o blaženiku održao je postulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije mons. dr. Juraj Batelja.
Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić 14. veljače u Mravincima je blagoslovio novi Svećenički dom, kapaciteta 50 smještajnih jedinica, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije. U homiliji misnoga slavlja koje je predvodio u zajedništvu s hvarskim biskupom Rankom Vidovićem, nadbiskupom u miru Marinom Barišićem, te dvadesetak svećenika, nadbiskup je podsjetio na to da „u Božjim očima nijedna životna faza nije suvišna, a posebno ne starost i slabost“, jer upravo u krhkosti i patnji čovjek može dublje susresti Boga. Govoreći o bolesti i nemoći, poručio je kako „strpljivost u bolesti i slabosti nije znak pasivnosti ili poraza, nego duboke vjere“, povjerenja da Bog djeluje i onda kada čovjek više ne može. „Starost nije vrijeme ‘čekanja kraja’, nego vrijeme sazrijevanja, razdoblje u kojem se čovjek sve više oslobađa vanjskih uloga i vraća onome bitnome – odnosu s Bogom koji je jedini oslonac i punina života“.
Više od 400 katoličkih samaca iz 23 zemlje okupilo se od 13. do 15. veljače u Zagrebu na prvom takvom skupu u Europi, pretvorivši hrvatsku metropolu u mjesto susreta, molitve i nade, izvijestila je Katolička udruga „Prilika za susret“. U ozračju Valentinova susret je sudionike usmjerio prema dubljem razumijevanju poziva na brak, ali i vrijednosti vremena čekanja. Trodnevni program počeo je svetom misom koju je u bazilici sv. Antuna predvodio fra Ante Vučković.
Znanstvena monografija "Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji", autora povjesničara prof. dr. sc. Mitje Ferenca i arheologa dr. sc. Uroša Košira, predstavljena je 11. veljače u prepunoj zgradi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Među uzvanicima iz političkog, društvenog i kulturnog života bili su izaslanik zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše mons. Zvonimir Sekelj, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije dr. Krunoslav Novak, ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić i ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije s. Jelena Lončar.
Inicijator projekta i autor predgovora pod naslovom „Smrtopis jugoslavenskog komunizma“, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul između ostalog je rekao: „O jednom totalitarizmu nije se smjelo pričati i ako bi netko slučajno progovorio bio bi kažnjen, ili možda bi na neki način otišao u mrtve da se pridruži onima koji su bili ubijeni njihovom rukom. Tako je to izgledalo u godinama do naših dana“. Pozvao je svakog onoga koji misli i može djelovati, naročito ljude koji će biti u hrvatskoj vlasti, „da otvorimo sve grobove, da sahranimo mrtve, da zbrojimo sve žrtve bez obzira na koji totalitarizam. Zbrojimo pamet i emociju! Nemamo razloga da nemamo vremena zagrliti mrtve“, rekao je dr. Žužul. Nakon prikazivanja potresnog dokumentarnog filma dr. Mitja Ferenc, član Komisije Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta od njezina osnivanja 1990. godine, između ostaloga je naglasio: „Ono što nas razlikuje od zapadnih demokracija u smislu kažnjavanja ‘gubitnika Drugog svjetskog rata’ bilo je uskraćivanje žrtvama tih pokolja prava na grob i ime. Režim je zapovjedio da se stratišta sravne sa zemljom i izbrišu svi tragovi zločina, a rodbini je oduzeto pravo da zna i žaluje. O njima se nije smjelo govoriti, nije se smjela zapaliti svijeća. Zato je danas tako teško pronaći izbrisane tragove zločina. No, iz povijesti je poznato da se zločin ne može zauvijek skrivati“. O knjizi su uz, autore, govorili povjesničari dr. sc. Robin Harris i dr. sc. Zlatko Begonja. Od prvih demokratskih izbora do kraja 2025. u Sloveniji su istražena 224 grobišta i stratišta, a ekshumirani posmrtni ostatci pripadaju tijelima 8.455 žrtava. Veći broj hrvatskih žrtava može se očekivati pri ekshumaciji i drugih grobišta, u Kočevskom Rogu, Celju, Mislinji, Trobljama, Mostecu, Bistrici ob Sotli i Žančanima.
Riječki nadbiskup Mate Uzinić primio je 12. veljače predstavnike Hrvatsko-turskog društva Rijeka, izvijestila je Riječka nadbiskupija.
Predsjednik Društva prof. dr. sc. Saša Ostojić te predsjednica Nadzornog odbora i urednica monografije „Turska kuća u Rijeci“ mr. sc. Esma Halepović Đečević zahvalili su Riječkoj nadbiskupiji na dosadašnjoj potpori kao i na osobnom angažmanu nadbiskupa Uzinića u projektima koji promiču dijalog, suživot i međureligijsko razumijevanje. Razgovor je obuhvatio aktualne društvene teme, uključujući promišljanja o zajedništvu, odgovornosti javnog djelovanja i potrebi očuvanja prostora dijaloga u vremenu ubrzanih promjena. Nadbiskup je istaknuo kako djelatnost Društva nadilazi simboličku razinu te pridonosi stvarnom povezivanju zajednica.
Šibenski biskup Tomislav Rogić predvodio je 11. veljače u samostanskoj crkvi svetog Lovre u Šibeniku proslavu blagdana Gospe Lurdske i 34. Svjetskog dana bolesnika, izvijestila je Šibenska biskupija.
Na početku mise blagoslovio je obnovljene kipove Gospe Lurdske i svete Bernardice, čime je simbolično obilježeno 100 godina pobožnosti u tom šibenskom svetištu. Koncelebrirali su upravitelj samostana i crkve svetog Lovre fra Josip Klarić, predavač na KBF-u u Splitu mr. sc. fra Jerko Kolovrat, a posluživao đakon don Robert Maretić.
