Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Na blagdan sv. Ilije proroka, zaštitnika Đakovačko-osječke nadbiskupije, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodi večeras misno slavlje u đakovačkoj katedrali.
Središnje euharistijsko slavlje u Župi sv. Ilije proroka u Metkoviću 20. srpnja predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije. Govoreći o Ilijinoj snazi i velikim djelima koja je Bog preko njega činio, mons. Križić podsjetio je u propovijedi kako je prorok ipak ostao čovjek sa svojim slabostima i granicama. Bog je dopustio da iskusi nemoć kako bi spoznao da snaga kojom djeluje nije njegova, nego Božja. Nakon velikih uspjeha Ilija je klonuo duhom, uplašio se i poželio umrijeti, zavapivši: „Svega mi je dosta, Gospodine! Uzmi dušu moju“. Nadbiskup je naglasio kako je to iskustvo blisko svakom čovjeku koji se nađe pred teškoćama koje mu se čine nepremostivima. Bog, međutim, nije ostavio svoga proroka u očaju, nego mu je poslao anđela koji ga je okrijepio riječima: „Ustani i jedi jer pred tobom je dalek put“. Čovjek vjere, istaknuo je, smije biti umoran, klonuti i prolaziti kroz sumnje, ali ne smije izgubiti nadu niti se predati.
U Križevcima je 18. srpnja održano hodočašće treće subote u mjesecu sv. Šarbelu, čije se relikvije čuvaju u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice. Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga, uz susluženje više svećenika i đakona, predvodio je križevački vladika Milan Stipić, izvijestila je Križevačka eparhija. Govoreći o sv. Šarbelu, biskup Stipić je rekao: „Danas smo došli na hodočašće sv. Šarbelu, koji je u škrinji svoga srca imao veliko blago zato što je dopustio Bogu da uđe u njegov život, oblikuje njegovo srce i nastani se u njegovoj duši. Molio je, postio, govorio i činio samo dobro svima. Vidimo kako Božja milost koja je bila na njemu nije nestala njegovom zemaljskom smrću, nego i dalje živi i čini čudesna djela, šireći po svijetu i među nama dobrotu i blagoslov. Katkad se to očituje i kroz čudesna ozdravljenja i znakove u životima ljudi, o kojima i ovdje imamo priliku slušati. Zato budimo zahvalni i vjerni. Sve što ovdje primamo darovi su Božjega Svetoga Duha, onoga istoga Duha za kojega je Isus apostolima rekao da ih nikada neće napustiti, kazao je vladika.
Kako vjerske zajednice mogu postati vjerodostojni graditelji mira, može li se govoriti o pomirenju bez suočavanja s prošlošću te kakvu će ulogu umjetna inteligencija imati u religiji i društvu, bila su neka od pitanja okrugloga stola održanoga 16. srpnja u sklopu Mediteranskih teoloških susreta u Domu pastoralnih susreta – Domus Laurana u Lovranu, izvijestila je Riječka nadbiskupija. Pitanja studenata otvorila su niz osjetljivih tema – od ratnih trauma i međureligijskoga dijaloga do odgovornosti vjerskih zajednica u suvremenome društvu. Na pitanje što bi vjerske zajednice trebale promijeniti kako bi postale vjerodostojni zagovornici mira, sudionici su se složili da promjena mora početi u vlastitim zajednicama.
Vladika Grigorije Durić istaknuo je da je najveći izazov imati hrabrosti suprotstaviti se govoru mržnje, bez obzira na to od koga dolazi. „Moramo imati hrabrosti usprotiviti se svakoj ružnoj riječi o onome drugome. Drugi i drugačiji uvijek je ikona Božja. Ako dopuštamo da se u našim zajednicama nesmetano govori loše o drugima, onda nismo dobri pastiri“, rekao je vladika Grigorije. Dodao je da Crkve ljudima trebaju naviještati nadu, a ne pesimizam. „Moramo propovijedati nadu da će dobro na kraju pobijediti, iako se danas često čini da zlo dominira“, poručio je.
Profesorica Sihem Djebbi upozorila je da je u islamskim zajednicama poseban izazov nepostojanje jedinstvenoga autoriteta koji bi mogao sustavno promicati međureligijski dijalog. Njezino je mišljenje da se dijalog mora odvijati na dvije razine – među vjerskim vođama, ali i među običnim ljudima. Potrebno je, istaknula je, razvijati kritičko mišljenje, propitivati vlastite sigurnosti i graditi društvo u kojem različitost nije prijetnja, nego bogatstvo.
Profesor Stipe Odak istaknuo je kako bez samokritičnosti nema ni istinskoga mira. „Lakše je kritizirati svijet nego sebe, ali upravo od sebe moramo krenuti. Istodobno, uz kritičnost trebamo njegovati i milosrđe jer ćemo se u protivnom zatvoriti u osjećaj vlastite moralne superiornosti“, poručio je.
Palestinska teologinja Viola Raheb podsjetila je na to da autentičnost predstavlja temelj svakoga dijaloga. „Ne predstavljamo apstraktne religije, nego vlastite zajednice. Ljudi će nas prepoznati samo ako ono što govorimo i živimo bude isto“, pojasnila je. Govoreći o mladima, dodala je kako im nisu potrebna nova predavanja, nego uvjerljivi primjeri.
Vladika Grigorije izdvojio je zajedničke posjete mjestima stradanja svih naroda u Bosni i Hercegovini, na kojima su sudjelovali predstavnici Katoličke Crkve, Islamske zajednice, Židovske zajednice i Srpske Pravoslavne Crkve. Posebno ga je, rekao je, potresao posjet Korićanskim stijenama, gdje su tijekom rata ubijeni zarobljenici. Prisjetio se kako taj događaj gotovo nije bio medijski popraćen. „Političari često nemaju hrabrosti pratiti pomirenje. Zato tu hrabrost moramo imati mi, vjerski vođe“, rekao je vladika.
Župa sv. Mihovila arkanđela u Kaštel Kambelovcu svečano je 16. srpnja proslavila blagdan Gospe od Karmela i 100. obljetnicu posvete župne crkve, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je hvarski biskup Ranko Vidović koji je u propovijedi euharistiju nazvao „najvećim otajstvom naše vjere te izvorom i vrhuncem kršćanskoga života“. Govoreći o misi, istaknuo je važnost dvaju stolova – stola Božje riječi i euharistijskog stola. Naglasio je da Božju riječ treba slušati otvorena srca da bi donosila plod, dok se na oltar, zajedno s kruhom i vinom, prinosi i vlastiti život sa svim njegovim radostima i teškoćama. Župnu je crkvu u Kaštel Kambelovcu 15. srpnja 1926. posvetio tadašnji splitski i solinski biskup dr. Kvirin Klement Bonefačić, a spomen na taj događaj trajno je sačuvan na kamenoj ploči na pročelju crkve.
