Traži

Mons. Marko Medo, gospićko-senjski biskup (Foto: Josip Konjarik) Mons. Marko Medo, gospićko-senjski biskup (Foto: Josip Konjarik) 

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Život, zdravlje i sigurnost ljudi moraju biti iznad svakoga političkog, gospodarskog, poslovnog ili drugog parcijalnog interesa. Svaka opravdana sumnja u moguću ugrozu zdravlja ljudi i okoliša mora biti stručno, neovisno i potpuno ispitana. Građani imaju pravo na istinite, pravodobne i transparentne informacije o stanju okoliša u kojem žive, vodi koju piju, zraku koji udišu i zemlji na kojoj podižu svoje obitelji – stoji u priopćenju koje potpisuje gospićko-senjski biskup Marko Medo

Neno Kužina – Zagreb

Gospićko-senjski biskup Marko Medo uputio je 11. kolovoza priopćenje o odgovornosti za čovjeka i stvoreni svijet naslovljeno „Čuvajmo dar stvorenoga svijeta“. „Gospićko-senjska biskupija s ozbiljnom zabrinutošću prati informacije koje se posljednjih mjeseci iznose u javnosti o odlaganju otpada na području grada Gospića te o mogućim posljedicama za okoliš, zdravlje i sigurnost ljudi. Kao mjesna Crkva čije je sjedište u Gospiću, osjećamo pastoralnu i moralnu odgovornost jasno se očitovati o pitanju koje neposredno zadire u dobrobit ljudi koji ovdje žive. Pritom ne želimo ulaziti u političke prijepore, stranačka nadmetanja niti u utvrđivanje pravne ili osobne odgovornosti, što pripada nadležnim državnim, pravosudnim i stručnim tijelima. Naše polazište jest dostojanstvo svakoga čovjeka i zaštita života“ piše biskup Medo. Nastavlja kako „pred ozbiljnošću problema onečišćenja okoliša na području Gospića ne možemo ostati ravnodušni. Crkva ne može šutjeti kada su u pitanju dostojanstvo čovjeka, zaštita života, opće dobro i odgovornost prema stvorenome svijetu i budućim naraštajima. Naša je zadaća podsjetiti na ono što je dublje od pojedinačnih događaja: zemlja nam nije dana da bismo je neograničeno koristili, nego da bismo je odgovorno obrađivali i čuvali“.

„Kao pastir Gospićko-senjske biskupije“, stoji u priopćenju, „želim izraziti blizinu svim ljudima koji su zabrinuti zbog stanja okoliša i budućnosti ovoga kraja. Naša Lika zaslužuje da prema njoj postupamo s poštovanjem, a Gospić da bude mjesto sigurnoga i dostojanstvenoga života, da povrh svega imamo ljubavi prema našoj okolini i čovjeku i njegovom dostojanstvu. Ondje gdje je narušeno, treba obnavljati. Ondje gdje je ugroženo, treba štititi. Ondje gdje je učinjena šteta, treba tražiti put njezina popravljanja. Čovjek je pozvan surađivati sa Stvoriteljem, a ne suprotstavljati se djelu stvaranja. Dar koji smo primili od Boga primili smo s povjerenjem koje nam je Stvoritelj iskazao, pozivajući nas da budemo njegovi odgovorni suradnici u čuvanju, njegovanju i promicanju života i svega stvorenoga“.

Zaključno se navodi: „pozivamo sva nadležna državna, lokalna i stručna tijela da, u okviru svojih ovlasti, bez odgađanja poduzmu sve potrebne mjere kako bi se potpuno utvrdilo stvarno stanje, uklonila svaka moguća opasnost te provela stručna i trajna sanacija svih lokacija za koje se utvrdi da su ugrožene nepropisnim odlaganjem otpada. Istodobno pozivamo sve sudionike javnoga života da ovo pitanje ne koriste za političko nadmetanje i međusobne obračune. Zdravlje ljudi ne smije postati sredstvo političke borbe. Ono je opće dobro za koje svi snosimo odgovornost. Naše očitovanje nije usmjereno protiv bilo koga. Ono je jasno zauzimanje za čovjeka, život, zdravlje, istinu, odgovornost i očuvanje našega zajedničkog doma“.

Na stranici Ministarstva kulture i medija objavljeni su dobitnici „Nagrade Vicko Andrić“ za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine za 2025. godinu. Među nagrađenima je franjevac Franjevačke kustodije sv. Jeronima dr. sc. fra Josip Sopta koji je dobio nagradu za doprinos lokalnoj zajednici, izvijestio je 12. kolovoza Ured za medije Dubrovačke biskupije.

Dr. fra Josip Sopta (Foto: Franjevačka kustodija Zadar)
Dr. fra Josip Sopta (Foto: Franjevačka kustodija Zadar)

U obrazloženju nagrade dr. Sopti, među ostalim, piše da je tijekom svog dugogodišnjeg djelovanja u franjevačkim samostanima na dubrovačkom području, uz duhovne zadaće, kontinuirano, s velikom voljom i entuzijazmom, skrbio za graditeljsku baštinu i pokretne inventare koji su mu bili povjereni. Od 80-ih godina 20. stoljeća, kada dolazi u Franjevački samostan u Dubrovnik, poticao je radove na očuvanju franjevačkih samostana, crkvi i njihovih inventara. „Posebno se posvetio očuvanju Knjižnice i arhiva Franjevačkog samostana Male braće. Neposredno pred Domovinski rat pokrenuo je obnovu franjevačkog samostana u Pridvorju i zaštitu njegovog inventara. Tijekom Domovinskog rata, uz fra Matu Polonija, skrbio je o potrebitima te omogućio da samostan, u kojem su djelovali Caritas i Crveni križ, bude centar humanitarnog rada Dubrovnika, a samostanska crkva ne samo duhovno, nego i društveno središte Grada.

Svetkovina sv. Dominika proslavljena je 8. kolovoza u crkvi sv. Dominika i Nacionalnom svetištu bl. Augustina Kažotića u Trogiru misnim slavljem koje je predvodio gvardijan Franjevačkog samostana sv. Ante na Dridu fra Ivan Jelić. Nakon misnog slavlja predstavljena je monografija „Samostan i crkva sv. Dominika u Trogiru”, autora dr. sc. Josipa Belamarića, objavljeno je na mrežnoj stranici Hrvatske dominikanske provincije. Moderator i prior trogirskog samostana fr. Petar Galić naglasio je kako monografija donosi cjelovit prikaz povijesti, arhitekture, umjetničke baštine i obnove dominikanskoga sklopa u Trogiru, jednoga od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine, nastaloga u drugoj polovici 13. stoljeća. Provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Tomislav Kraljević je istaknuo kako knjiga govori o povijesti, arhitekturi i obnovi te donosi svjedočanstvo o stoljetnom trajanju samostana i Reda te o dubokom prožimanju grada i jednog samostana, jedne crkve, Reda propovjednika, ali i o trajanju jednog rada.

Poslušajte zvučni zapis vijesti
13 kolovoza 2026, 16:33