Traži

Papa: Krist uzašao na nebo nosi naše čovještvo pred Boga i zagovara nas

U nedjelju u koju se u Italiji i u brojnim drugim zemljama slavi Uzašašće Gospodinovo, papa Franjo je u podnevnom nagovoru prije molitve Kraljice neba odgovorio na dva pitanja: zašto slaviti Isusov odlazak sa zemlje? Što On sada radi na nebu? Ponio je u sebi sâmo naše tijelo i donio ga pred Oca, i prikazuje mu rane ljudi

S uzašašćem se dogodilo nešto novo i lijepo: Isus je ponio naše čovještvo, naše tijelo na nebo – to je prvi put – odnosno donio ga je pred Boga. Ono čovještvo koje je uzeo na zemlji nije ostalo ovdje; Isus, nakon što je uskrsnuo nije bio duh, ne, imao je ljudsko tijelo, meso, kosti, sve, tamo, u Bogu, i bit će zauvijek.

Tako je papa Franjo u podnevnom nagovoru prije molitve Kraljice neba, pred mnoštvom okupljenim na Trgu svetoga Petra, objasnio što je Uzašašće Gospodinovo, svetkovina koja se u Italiji i brojnim drugim zemljama slavi danas, i koja je dobro poznata, ali može potaknuti pitanja: zašto slaviti Isusov odlazak sa zemlje? Njegov bi se odlazak mogao činiti kao tužan trenutak, a ne nešto čemu bi se trebali radovati! I drugo pitanje: što Isus sada radi na nebu?

Nebo je mjesto koje je Isus otišao pripremiti za nas

Što se tiče prvoga pitanja, Papa je pojasnio da se, od dana kada je Isus uzašao na nebo, sâm Bog „promijenio“, otada nije više samo duh, nego zbog toga koliko nas voli nosi u sebi sâmo naše tijelo, našu ljudskost. To nam pokazuje da je naša sudbina uz njega, stoga – dodao je Sveti Otac – danas slavimo „osvajanje neba“; Isusa koji se vraća Ocu, ali s našim čovještvom. I tako je nebo pomalo naše; Isus je otvorio vrata i njegovo je tijelo tamo – istaknuo je rimski biskup, a onda se osvrnuo na pitanje „što Isus radi na nebu.

On stoji za nas pred Ocem, neprestano mu pokazuje našu ljudskost, pokazuje mu rane. Rado mislim kako Isus pred Ocem tako moli, pokazujući mu rane: to sam pretrpio za ljude, učini nešto. Pokazuje mu cijenu otkupljenja. Otac se gane; to je nešto što ja volim misliti. … Ali, mislite vi, tako Isus moli; nije nas ostavio same. Doista, prije nego će uzići Ocu rekao nam je, kako prenosi Evanđelje današnje liturgije: „Ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta“. Uvijek je s nama, gleda nas, uvijek je živ s nama, kako bi se zauzimao za nas.

Krist nas zagovara pred Bogom

Isus je stoga na najboljem mjestu, pred svojim i našim Ocem, kako bi se zauzimao za nas – napomenuo je papa Franjo ističući da je zagovor bitan. Na kraju je potaknuo da ne gubimo nadu, da se ne obeshrabrujemo, jer pred Ocem je netko tko pokazuje rane ljudi i posreduje.

(Vatican News - tc; aa)

21 svibnja 2023, 12:24

Molitva „Kraljice neba“ (lat. Regina Coeli) jedna je od četiri marijanske antifone (preostale su Alma Redemptoris Mater, Ave Regina Coelorum i Salve Regina).

Papa Benedikt XIV. odredio je 1742. godine da se tijekom vazmenog vremena, točnije od Nedjelje uskrsnuća Gospodinova do Pedesetnice, moli „Kraljice neba“ i to stojeći kao znak pobjede nad smrću.

Moli se triput na dan, kao i molitva Anđeo Gospodnji: u zoru, o podne i navečer kako bi se dan posvetilo Bogu i Mariji.

Prema pobožnoj tradiciji, ova stara antifona potječe iz 6. ili 10. stoljeća, dok je njezino širenje zabilježeno u prvoj polovici 13. stoljeća kad je uključena u franjevački brevijar. Sastoji se od četiri kratka retka od kojih svaki završava zazivom Aleluja. Riječ je o molitvi koju vjernici upućuju Mariji, Kraljici neba, kako bi se s njom radovali zbog Kristova uskrsnuća.

Papa Franjo je za vrijeme molitve „Kraljice neba“ na Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja 2015. godine, savjetovao koji bi trebao biti stav našega srca dok molimo tu molitvu:

„…obraćamo se Mariji pozivajući ju da se raduje, jer je Onaj kojeg je nosila u svojoj utrobi uskrsnuo kao što je obećao, i uzdajemo se u njezin zagovor. Zapravo, naša radost je odraz Marijine radosti, jer je ona ta koja je vjerno čuvala i čuva događaje iz Isusova života. Molimo dakle tu molitvu ganutošću djece koja su sretna jer je njihova majka sretna“.

Zadnji Angelusi / Regina Coeli

Čitajte sve >