Papa: Oni koji riskiraju život na moru ne napadaju, oni traže život. Sredozemlje vapi za pravdom
Mediteran je ogledalo svijeta i u sebi nosi globalni poziv na bratstvo, jedini način za sprječavanje i prevladavanje sukoba.
Te su riječi bile posebno istaknute u obraćanju pape Franje u subotu ujutro, 23. rujna na završnom zasjedanju jednotjednih Mediteranskih susreta u Palači Pharo u Marseilleu, kojima je nazočio francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Više od 120 predstavnika Crkava i mladih s područja Mediterana tijekom sedam dana razmijenilo je mišljenja o aktualnim političkim, gospodarskim i ekološkim izazovima regije, ali i zajedničke nade za budućnost, s posebnim osvrtom na migracijsku krizu.
Podsjećajući na osebujni kozmopolitski karakter Marseillea, „plimu naroda“ koja je od tog grada napravila „mozaik nade“, sa svojom velikom multietničkom i multikulturalnom tradicijom, odražavajući mnoge civilizacije Mediterana, papa Franjo je artikulirao promišljanje oko tri vidika koji karakteriziraju taj južnofrancuski grad: more, luke i svjetionici.
Mediteran je „početak i temelj mira“
Napomenuo je da isprepletenost sukoba različitih civilizacija, religija i vizija u regiji o kojoj danas toliko slušamo ne smije zaboraviti da je ono što su Rimljani nazivali mare nostrum (naše more) uvijek bilo mjesto susreta: među abrahamskim religijama; među grčkom, latinskom i arapskom mišlju; među znanošću, filozofijom i pravom; te mnogim drugim stvarnostima.
Doista, rekao je Papa, ponavljajući riječi pokojnog gradonačelnika Firence, Giorgia La Pira, koji je nadahnuo inicijativu Mediteranskih susreta, Mediteran je „početak i temelj mira među svim narodima svijeta“, koncentracija ljudi, vjerovanja i tradicija.
To „raskrižje Sjevera i Juga, Istoka i Zapada“, rekao je Sveti Otac, potiče nas da se prema podijeljenosti razlika i sukoba, suprotstavimo zajedničkim životom.
Usred današnjeg mora sukoba, rekao je, ovdje smo kako bismo povećali doprinos Mediterana, kako bi se mogao vratiti u „laboratorij mira“. To je njegova vokacija, biti mjesto gdje se različite zemlje i stvarnosti mogu susresti na temelju ljudskosti koju svi dijelimo, a ne na temelju suprotnih ideologija.
Slušajući vapaj siromaha
Da bi Mediteran ponovo postao „laboratorij mira“, usred današnjeg mora sukoba i porasta nacionalizama, treba slušati i vapaje siromašnih.
Trebamo krenuti ponovno odatle, od tihog vapaja najmanjih među nama koji nisu brojke nego lica, istaknuo je Papa.
Promjena smjera u našim zajednicama leži u tretiranju siromašnih kao braće i sestara čije priče poznajemo, a ne kao problematičnih problema; leži u tome da ih dočekamo, a ne da ih sakrijemo; u njihovoj integraciji, a ne u njihovom istjerivanju; dajući im dostojanstvo.
Mare nostrum postalo je groblje migranata
Napominjući da je more ljudskog suživota onečišćeno nestabilnošću čak i u europskim gradovima poput Marseillea, koji se suočavaju s napetostima među zajednicama i rastućim kriminalom, papa Franjo ponovno je inzistirao na hitnoj potrebi za jačom solidarnosti.
Pravo društveno zlo nije toliko porast problema, rekao je, koliko smanjenje brige za najranjivije: mlade ljude koji su lak plijen zločina, uplašene obitelji, starije osobe, nerođenu djecu, ljude koji trpe nasilje i nepravdu u Africi i na Bliskom istoku, uključujući kršćane koji bježe od progona i migrante koji gube živote pokušavajući prijeći mare nostrum, koje je postalo sredozemno groblje ljudskosti.
Migracija: nije hitan slučaj, već stvarnost našeg vremena
Osvrćući se na drugu značajku Marseillea, velikog lučkog grada otvorenog prema moru s pričom o imigraciji i iseljavanju, papa Franjo osudio je činjenicu da je nekoliko drugih mediteranskih gradova zatvorilo svoje luke zbog straha od invazije migranata.
Ipak, istaknuo je Papa, oni koji riskiraju svoje živote na moru ne napadaju, oni traže život!
Što se tiče „izvanrednog stanja“ o kojem mnogi govore, primijetio je da fenomen migracije nije toliko kratkoročna hitnost, već realnost našeg vremena, proces koji uključuje tri kontinenta oko Mediterana i njime se treba upravljati s mudrom dalekovidnošću.
Mediteran je zrcalo svijeta, pri čemu su se siromašnije zemlje juga pogođene nestabilnošću, režimima, ratovima okrenule bogatijem sjeveru.
Ponovno, problem stalno rastućih razlika između onih koji imaju i onih koji nemaju nije nov, kao što Crkva govori desetljećima, rekao je Papa podsjetivši na encikliku „Populorum progressio“ pape svetog Pavla VI.
Dobrodošlica, zaštita, promicanje, integracija
Papa Franjo je priznao teškoće koje su uključene u dobrodošlicu, zaštitu, promicanje i integraciju osoba koje stižu iz drugih zemalja.
No, dodao je, glavni kriterij ne može biti očuvanje vlastitog blagostanja, već očuvanje ljudskog dostojanstva.
Ponovio je da pred pošašću iskorištavanja ljudskih bića, rješenje nije odbaciti, već osigurati, prema mogućnostima svakoga, dovoljan broj legalnih i regularnih ulazaka migranata, u suradnji s njihovim zemljama porijekla.
Ističe i ključnu važnost integracije u zemljama domaćinima, za koje je upozorio da ne znači asimilaciju.
Asimilacija koja ne uvažava razlike i ostaje rigidno fiksirana u vlastitim paradigmama samo čini da ideje prevladavaju nad stvarnošću i ugrožava budućnost, povećavajući udaljenosti i izazivajući getoizaciju, što pak izaziva neprijateljstvo i oblike netolerancije, rekao je.
Svjedočenje evanđelja ljubavi i bratstva
Podsjetivši da luka Marseille predstavlja „vrata vjere“, papa Franjo je u nastavku istaknuo dužnost kršćana da svjedoče Gospodinovu naklonost prema siromašnima, te evanđelje ljubavi i bratstva.
Klanjaj se Bogu i služi bližnjemu, to je ono što se računa.
Osvrćući se na sliku svjetionika, papa Franjo je istaknuo potrebu mediteranskih Crkava za pronalaženjem „putova za suradnju“ kako bi odgovorile na izazove regije.
U tom je pogledu predložio da se razmotri i svrhovitost Mediteranske biskupske konferencije koja bi mogla ponuditi veće mogućnosti regionalnog dijaloga i predstavljanja, te raditi na posebnom pastoralnom planu o pitanju migracija kako bi one biskupije koje su najizloženije mogle pružiti duhovnu i ljudsku pomoć migrantima u potrebi.
Mladi: svjetlo koje pokazuje put budućnosti
Potom je ukazao na ulogu mladih kao svjetla koje pokazuje put budućnosti na Mediteranu, ponovno naglašavajući ključnu važnost obrazovanja za prevladavanje prepreka i predrasuda.
Posebno je skrenuo pozornost na sveučilišta kao „laboratorije snova“, gdje mladi ljudi sazrijevaju susrećući jedni druge, upoznavajući jedni druge i otkrivajući kulture i kontekste, one bliske i različite.
Na taj se način razgrađuju predrasude, liječe rane i odbacuje fundamentalistička retorika, rekao je, dodavši da tome svakako može pridonijeti Crkva nudeći svoje obrazovne mreže i potičući „kreativnost bratstva“.
Nova mediteranska teologija za sprječavanje zloporabe religije
Naposljetku, papa Franjo je pozvao na mediteransku teologiju, koja je sposobna razviti načine razmišljanja ukorijenjene u stvarnosti, u stvarnom životu.
Pozvao je sve da ujedine generacije povezujući sjećanje i budućnost, te promičući na originalan način ekumenski hod kršćana i dijalog među vjernicima različitih religija, kako bi se spriječila svaka nasilna i instrumentalna zloporaba vjere.
Pozdravljajući francuskog predsjednika Macrona, papa Franjo je svoj govor zaključio apelom za bolju mediteransku regiju.
Budi more dobra, kako bi se solidarno i suradnički suočili sa siromaštvom današnjice, poručio je. Budi gostoprimljiva luka, da zagrliš sve one koji traže bolju budućnost; budi svjetionik mira, kako bi kulturom susreta probio mračne ponore nasilja i rata.
(Vatican News – lz; am)
