Papa diplomatima: Mir je dužnost koja ujedinjuje čovječanstvo

Papa Lav XIV. primio je u audijenciju danas, 13. prosinca, sudionike Jubileja talijanske diplomacije te u govoru istaknuo važnost nade u diplomaciji napominjući da samo oni koji se istinski nadaju uvijek traže i podupiru dijalog među stranama. U Dvorani Pavla VI. okupilo se više od tri tisuće dužnosnika, među kojima je bio i talijanski ministar vanjskih poslova i međunarodne suradnje te potpredsjednik Vlade Antonio Tajani.

Težiti dobru i pravednosti koji nedostaju

Tradicionalni prolazak kroz Sveta vrata – podsjetio je Papa – gesta je zajedničke nade, ključne teme ove Svete godine koja je u tijeku. To je krepost koja nije zbrkana želja za neizvjesnim stvarima, nego ime koje poprima volja kada čvrsto teži dobru i pravednosti koje osjeća da nedostaju.

Nada stoga pokazuje dragocjeno značenje za službu koju obavljate: u diplomaciji, samo oni koji se istinski nadaju uvijek traže i podupiru dijalog među stranama, vjerujući u međusobno razumijevanje čak i pred teškoćama i napetostima. Budući da se nadamo da ćemo se razumjeti, zauzimamo se za to tražeći najbolje načine i riječi kako bismo postigli dogovor.

Blizu srca, izvan "proceduralnih formalnosti"

Paktovi i ugovori proizlaze iz sporazuma – primijetio je Papa. Ta blizina srca – ad cor – izražava iskrenost gesta, poput potpisa ili rukovanja, koje bi inače bile svedene na "proceduralne formalnosti". To je osobina po kojoj se razlikuje istinska diplomatska misija od proračuna usmjerenih na stranačke interese ili na ravnotežu među suparnicima, koja prikriva duboke razlike. Odupiranje takvim tendencijama znači oponašati Isusa, sjajni primjer pomirenja i mira u ostvarivanju 'Božjega dijaloga s ljudima'. Upravo je ta riječ više puta odjeknula u govoru pape Lava XIV.: razgovor, uporište temeljnih odnosa našeg postojanja.

Dijalog u obitelji

Nije slučajnost da svoj materinji jezik nazivamo majčinim, onim koji izražava kulturu naše domovine i ujedinjuje narod kao obitelj – primijetio je Papa.  'Majka' je pojam koji se rabi za definiranje vlastitog jezika, koji čuva kulturu cijele 'domovine'. Riječi u svakom jeziku izražavaju, naime, 'specifično shvaćanje svijeta', od njegovih najviših vrijednosti do svakodnevnih običaja: zajedničko naslijeđe kroz koje društvo napreduje.

U multietničkom okruženju postaje stoga ključno njegovati dijalog, promičući uzajamno i međukulturalno razumijevanje kao znak prihvata, integracije i bratstva. Na međunarodnoj razini isti pristup može uroditi plodom suradnje i mira, pod uvjetom da ustrajemo u njegovanju našega načina govora.

Važnost riječi

'Od riječi je' osoba koja je iskrena, dosljedna i vjerna, koja ne iznevjerava – dodao je Papa. Isto tako, čovjek je dosljedan kada provodi u djelo ono što govori: njegov dijalog tako postaje obećanje dano drugoj osobi, a vrijednost dane riječi pokazuje koliko vrijedi osoba koja ju izgovara.

Smisao slušanja

Kršćanstvo u potpunosti prianja uz Riječ: onu koju vjernici čuju od Boga, prije svega, odgovarajući molitvom na njegov očinski poziv. To je otvorenost izražena u poticaju "Efatà" (Otvori se), koji prati znak Križa učinjen na ušima krštenika na Krštenju.

U toj gesti, koja podsjeća na ozdravljenje koje je učinio Isus, blagoslovljeno je osjetilo pomoću kojega primamo prve riječi nježnosti i neizostavne kulturne elemente koji održavaju naš život, u obitelji i u društvu.

Razoružati proglase i govore

Od osjetila i tijela prelazi se na jezik, koji također treba odgajati "u školi slušanja i dijaloga". Biti autentični kršćani - ali, u širem smislu, i pošteni građani - znači posjedovati rječnik sposoban iznositi stvari onakvima kakve jesu, bez dvoličnosti, te promičući sklad. To je zadaća koju je Papa povjerio svakom diplomatu, posebno u današnjem međunarodnom kontekstu obilježenom – kako je rekao – zloporabama i sukobima, gdje se dijalog sudara s uvredom, a ne s šutnjom. Šutnja nas, naime, otvara za slušanje, prihvaćajući riječi drugoga. Uvrede su, naprotiv, verbalna agresija, rat riječima naoružan lažima, propagandom i licemjerjem.

Posvetimo se s nadom razoružavanju proglasa i govora, pazeći ne samo na njihovu ljepotu i preciznost, nego prije svega na njihovu iskrenost i razboritost. Oni koji znaju što reći ne trebaju mnogo riječi, nego samo one prave: vježbajmo se stoga u dijeljenju riječi koje čine dobro, u biranju riječi koje grade razumijevanje, u svjedočenju riječi koje ispravljaju nepravde i opraštaju uvrede. Oni koji se umore od dijaloga umaraju se od nade u mir.

Mir koji ujedinjuje čovječanstvo

U tom je smislu papa Lav XIV. podsjetio na snažan apel koji je sveti Pavao VI. uputio Ujedinjenim narodima prije 60 godina. Ono što ujedinjuje ljude jest savez zapečaćen "prisegom koja mora promijeniti buduću povijest svijeta: nikada više rat, nikada više rat! Mir, mir mora voditi sudbine naroda i cijeloga čovječanstva". Mir je stoga dužnost koja ujedinjuje čovječanstvo u općoj potrazi za pravednošću – napomenuo je papa Lav XIV. – namjera koja prati Isusov život od božićne noći do njegove Pashe smrti i uskrsnuća, konačno i vječno dobro kojemu se nadamo za sve.

Budite stoga muškarci i žene dijaloga, mudri u čitanju znakova vremena prema kodeksu kršćanskoga humanizma koji je u temelju talijanske i europske kulture.

(Vatican News - eg; aa)