Papa Lav XIV.: Skandal u Crkvi kada žrtve zlostavljanja nisu dobrodošle
Nije to bila specifična tema Izvanrednog konzistorija, održanoga 7. i 8. siječnja u Vatikanu, no Papa je pred otprilike 170 kardinala, birača i onih bez prava biranja, sa svih kontinenata, želio govoriti o problemu koji je "još danas uistinu rana u životu Crkve na mnogim mjestima", naime, o krizi izazvanoj seksualnim zlostavljanjem. Američki je Papa više puta istaknuo to pitanje tijekom proteklih mjeseci svog pontifikata. Ni na Konzistoriju - koji se u potpunosti usredotočio na teme sinodalnosti i poslanja, o kojima je glasala većina kardinala – papa Lav XIV. nije propustio spomenuti tu pošast u Crkvi. Učinio je to u svom završnom govoru na kraju dvodnevnoga rada, čiji je cjeloviti tekst objavljen danas, 10. siječnja.
Samo zlostavljanje uzrokuje duboku ranu koja može trajati cijeli život; ali često je skandal u Crkvi u tomu što su vrata zatvorena, a žrtve nisu primljene, popraćene blizinom istinskih pastira – rekao je Papa u govoru održanom u Dvorani Pavla VI. Njegovu primjedbu potvrđuje svjedočanstvo jedne žrtve s kojom je nedavno razgovarao: „Rekla mi je da je za nju zaista najbolnije bilo upravo to što ju nijedan biskup nije htio saslušati. Stoga, i u tomu je slušanje iznimno važno – istaknuo je Papa.
Sljedeći događaji
Slušanje, tema draga Papi, nužnost je također između Petrovog nasljednika i Kardinalskog zbora. Zbog toga je papa Lav XIV. zatražio od kardinala da nastave put konzistorija kako bi produbili međusobno poznavanje, ojačali dijalog i primijenili sinodalnost. Potom je najavio da će se sastanci nastaviti u budućnosti, ali – kako je rekao – možda i više dana, jednom godišnje: tri ili četiri dana, kako su predložile neke skupine. Prvi dan razmišljanja, molitve i susreta, a potom dva ili tri dana rada.
U međuvremenu je za ovu godinu zakazao drugi konzistorij krajem lipnja, predlažući datum oko svetkovine svetih Petra i Pavla.
Zahvalan prisutnima i blizak s odsutnima
U svojem završnom govoru Papa je zatim pozitivno ocijenio to prvo iskustvo kolegijalnosti, koje je – kako je istaknuo – usko povezano s onim što smo doživjeli na konklavi, prije koje su, na općim kongregacijama, brojni kardinali izrazili želju da se međusobno upoznaju i da mogu dati svoj prinos i potporu. Konzistorij je stoga bio povlašteni trenutak za izražavanje poslanja Crkve i to zajedno, u zajedništvu. Papa Lav je izrazio duboku zahvalnost za prisutnost i sudjelovanje kardinala koje su sve – kako je rekao – usmjerene na potporu u njegovoj službi Petrovoga nasljednika. Posebno je izrazio zahvalnost starijim kardinalima koji su se potrudili doći. Njihovo je svjedočanstvo doista dragocjeno – kazao je te istodobno izrazio blizinu kardinalima iz raznih dijelova svijeta koji iz različitih razloga nisu mogli prisustvovati.
Važnost formacije
Osvrćući se na ideje koje su se pojavile tijekom rada, posebno one proizišle iz rada 20 skupina podijeljenih po jeziku, Papa je istaknuo važnost formacije. Formacija svih – u sjemeništima, formacija svećenika, biskupa i laika suradnika – treba biti ukorijenjena u svakodnevnom i konkretnom životu lokalne Crkve, župa i brojnih drugih značajnih mjesta gdje se ljudi susreću, posebno oni koji trpe.
Sinodalnost i poslanje, teme ukorijenjene u Saboru
U vezi s dvjema temama koje su kardinali izglasali za konzistorij – sinodalnost i poslanje – Papa je istaknuo da su one duboko ukorijenjene u Drugom vatikanskom saboru i u cjelokupnom putu koji je proizišao iz sabora. Put je to čija se važnost ne može nikada dovoljno istaknuti. To je putovanje proces života, obraćenja, obnove cijele Crkve – kazao je. Druge dvije predložene teme nisu bile "nužno središnje" u dvodnevnom konzistoriju, ali – objasnio je Papa – snažno su povezane s drugim temama i sa saborom. Stoga nisu zaboravljene i neće biti zaboravljene.
Služba Kurije
Papa se posebno osvrnuo na rad dikasterijā u duhu dokumenta Praedicate Evangelium, s njihovom službom Papi i partikularnim Crkvama. Praedicate Evangelium - apostolska konstitucija objavljena u listopadu 2022., kojom je papa Franjo reformirao Rimsku kuriju - ističe potrebu da se služba Kurije bolje uskladi s putom evangelizacije. U toj perspektivi, papa Lav XIV. je zajamčio svoje zauzimanje kako bi kardinalima i cijeloj Crkvi ponudio strukturu odnosa i službe, sposobnu – kako je rekao – pružiti potporu i pomoć vama i lokalnoj Crkvi, kako biste se zajedno, s većom relevantnošću i učinkovitošću suočili s trenutnim izazovima poslanja.
Sve je to – dodao je – povezano s putom provedbe Sinode koja se nastavlja i imat će bitnu fazu na crkvenoj skupštini predviđenoj za 2028. godinu. Potičem vas da budete kvasac na tom putu za poslanje Crkve i u službi naviještanja evanđelja – rekao je Papa.
Potpora onima koji trpe zbog rata i nasilja
Na kraju govora Papa je potaknuo kardinale da šire nadu u današnjem svijetu. Nismo se ovdje okupili gluhi za stvarnost siromaštva, patnje, rata i nasilja koje pogađa brojne lokalne Crkve – kazao je te istaknuo – ovdje, s njima u srcu, želimo reći i da smo im blizu. Mnogi su od vas došli iz zemalja u kojima doživljavate tu patnju nasilja i rata – dodao je Sveti Otac. Odgovornost za taj put nade trebamo preuzeti i pred mladima. Nade, upravo one koju smo doživjeli u upravo završenom Jubileju: „Zatvorili smo Sveta vrata, ali nemojmo zaboraviti: vrata Kristova i njegove ljubavi uvijek ostaju otvorena!“
