Međunarodni dan pismenosti - mir i jednakost dolaze iz obrazovanja
Podići javnu svijest i senzibilizirati svjetske čelnike o važnosti pismenih društava kao preduvjeta za pravednije, mirnije i održivije sredine. U tu je svrhu 1967. godine UNESCO ustanovio Međunarodni dan pismenosti koji se obilježava 8. rujna. „Bez pismenosti ne možemo ni pomišljati na zaštitu tipičnih elemenata naših društava, našega svijeta te stoga vladavine prava, jednakosti, solidarnosti, pravednosti, tolerancije i nediskriminacije. Sve te vrijednosti, koje su za nas temeljne, očito zahtijevaju važne razine pismenosti i obrazovanja“ – objasnio je u razgovoru za vatikanske medije Enrico Vicenti, glavni tajnik UNESCO-a u Italiji.
Stanje u svijetu
Pod pismenošću prije svega mislimo na osnovne kognitivne sposobnosti: čitanje, pisanje, aritmetiku, te sposobnost rješavanja problema. To je svojevrsni preduvjet prava na obrazovanje. Dakle, govorimo o temeljnom ljudskom pravu za sve, koje postaje prijeko potrebno i za uživanje svih ostalih ljudskih prava – rekao je Vicenti te objasnio da se u posljednjih 50 godina međunarodna zajednica značajno zauzela, što je rezultiralo time da imamo više od 90% mladih ljudi koji su stvarno pismeni. S geografskoga gledišta svakako postoje velike razlike – primijetio je – ako pogledamo manje bogate zemlje, posebno neke u subsaharskoj Africi, ali i one koje su godinama u sukobu ili u postkonfliktnim situacijama te stoga imaju mnogo teškoća.
Imamo također velikih izazova povezanih s diskriminacijom osoba s nekom vrstom invaliditeta ili pitanjima vezanima za rod. Ukupni su podatci ohrabrujući, ali još uvijek imamo 739 milijuna mladih u cijelom svijetu koji pate zbog nedovoljne pismenosti te stoga i nedovoljnoga obrazovanja – istaknuo je glavni tajnik UNESCO-a u Italiji.
Uloga tehnologije
U tom kontekstu temeljnu ulogu ima tehnologija, toliko da je ovogodišnji Dan usmjeren na promicanje pismenosti upravo u digitalnom dobu. Digitalizacija je promijenila način na koji učimo, ali i na koji živimo, radimo i družimo se – napomenuo je Vicenti. Savršeno dobro znamo da je digitalizacija velika prilika za podupiranje pismenosti, ali istodobno čini kompleksnim izazov opismenjivanja jer postavlja cijeli niz problema koje prije nismo imali. Sjetimo se brzoga širenja vijesti, potrebe daljnjega razvoja kritičkoga mišljenja, sposobnosti razlikovanja vjerodostojnih vijesti od onih lažnih, te sposobnosti snalaženja u slojevitim sredinama u kojima se prenose te informacije.
Osim toga, tu je još jedan veliki izazov: moramo paziti da digitalizacija ne postane novo sredstvo marginalizacije. Naime, 50% privatnih škola u svijetu nema internetsku vezu koja se rabi u obrazovne svrhe. To pokazuje da ako se usredotočimo na digitalizaciju, moramo osigurati infrastrukturu koja omogućuje njezinu inteligentnu uporabu – rekao je Enrico Vicenti.
Na kraju se osvrnuo na velike globalne izazove, na stalnu prisutnost sukobā koji se, nažalost, umjesto da se smanjuju, postaju sve intenzivniji i dulji; sve to nužno zahtijeva zauzimanje na školskoj razini kako bi se pojedinci i čitave generacije obrazovali za mir, za poštovanje ljudskih prava, zajednički život te za uvažavanje vrijednosti kulturne raznolikosti – istaknuo je glavni tajnik UNESCO-a u Italiji.
(Vatican News - gm; aa)
