Kardinal Parolin: Casaroli, čovjek dijaloga
Nepokolebljiva vjera u providnost i sposobnost da se pouzda u Boga čak i u trenutcima krajnjih teškoća omogućili su kardinalu Agostinu Casaroliju da bude izniman čovjek dijaloga, u povijesnom trenutku velikih geopolitičkih protivljenja i progona Crkve u Istočnoj Europi – istaknuo je državni tajnik kardinal Pietro Parolin spominjući se diplomatskih i duhovnih vrlina jednoga od svojih prethodnika, kardinala Agostina Casarolija, državnoga tajnika od 1979. do 1990. godine. Učinio je to u propovijedi na misi slavljenoj u petak, 9. lipnja, u crkvi svetoga Ivana Krstitelja u Casarolijevu rodnom mjestu Castel San Giovanni. Povod je bila 25. obljetnica preminuća državnoga tajnika pape svetoga Ivana Pavla Drugog.
Trajna nada u pomoć Providnosti
Kardinal Parolin je podsjetio daje unatoč siromaštvu njegove obitelji, u Casaroliju dozrijela snažna vjera. Doista, govorio je kako u njemu nije nikada ponestalo nade u pomoć Providnosti. Stalno pouzdanje u Boga, gotovo djetinje prepuštanje Njegovoj volji – rekao je kardinal Parolin – nisu mu dopuštali da se povuče pred naizgled nemogućim teškoćama i problemima. Prema kardinalovim riječima, Casarolijev je život lijep i optimističan i uči nas da nikada ne izgubimo pouzdanje u Božju providnost.
Veliko diplomatsko umijeće
Kardinal Parolin se potom osvrnuo na važnu diplomatsku službu koju je Casaroli obavljao više od deset godina, obilježenu svijetom još uvijek podijeljenim „željeznom zavjesom“. Istaknuo je njegovo strpljivo i dragocjeno diplomatsko djelovanje usmjereno, osobito u godinama suprotstavljanja Istoka i Zapada, vraćanju Crkvama potlačenima komunističkim režimom makar i najmanje nade u opstanak i budućnost.
Državni je tajnik također podsjetio da se Casarolija nazivalo „čovjekom dijaloga“, ali dugog i napornog dijaloga, kojega su cijenile i podupirale brojne osobe, uključujući istaknute ličnosti u Kuriji, ali kojemu su se istodobno suprotstavljali i kritizirali drugi, jer su ga smatrali previše popustljivim i prilagodljivim pred blokom vođenim Sovjetskim Savezom. Njegovo je djelovanje bilo potaknuto velikom vjerom u poslanje Crkve, pozvane naviještati nadu u kraljevstvo Božje siromašnima i bogatima, učenima i neukima, vjernicima i agnosticima. I zašto ne – dodao je kardinal Parolin – i ateistima.
Služba za maloljetnike u zatvorima
Državni se tajnik na kraju osvrnuo na sposobnost kardinala Casarolija da ostane i jednostavan svećenik, zaljubljen u svoju apostolsku službu koju je godinama, sve do preminuća, obavljao s raznim generacijama mladih zatvorenika u rimskim kaznionicama za maloljetnike u Rimu. Za te je mlade Casaroli trošio gotovo sav novac koji je imao kako bi im osigurao odjeću i druge potrebne stvari – napomenuo je kardinal Parolin te na kraju istaknuo – U temelju je vjere tadašnjega državnog tajnika uvijek bilo čvrsto uvjerenje da vjerovati, za svakoga kršćanina znači pouzdati se u Isusa Krista, pravoga Božjeg sina, Mesiju i Spasitelja cijeloga ljudskog roda. To je uvjerenje uvijek bilo prisutno u njegovu diplomatskom djelovanju.
(Vatican News - mg; aa)
