Traži

Papa: Punina života kojoj se divimo u Mariji čeka i nas na kraju vremena

U podnevnom nagovoru prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja 15. kolovoza, na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Castel Gandolfu, papa Lav XIV. se osvrnuo na ikonografiju u umjetnosti koja prikazuje otajstvo Uznesenja Majke Božje na nebo s 'usnućem' ili s likom Marije na nebu, obavijenom svjetlošću i okruženom anđelima i svecima. Ta dva prikaza predstavljaju središnju istinu: Krist, koji je umro i uskrsnuo, vodi nas do cilja kojemu smo oduvijek predodređeni, do vječnog života

Cilj vječnog života

Prvi prikaz kojega se Papa prisjetio, koji je i najstariji budući da je bio jedini gotovo tisuću godina, jest onaj 'usnuća' Majke Božje, u kojemu je Blažena Djevica Marija prikazana kako leži na katafalku, usnula u smrti; oko nje su apostoli koji ju štuju, dirnuti u molitvi; u sredini stoji uskrsli Isus, držeći Marijinu dušu u naručju, poput tek rođene djevojčice.

Došao je kako bi ju poveo sa sobom u slavu Božju, "na nebo", kako simbolično kažemo. Doista, Gospodin je ispunio za svoju Majku ono što je obećao za sve svoje prijatelje: "Kad odem - k Ocu - i pripravim vam mjesto, ponovno ću doći i uzeti vas k sebi".

Ovaj prvi umjetnički prikaz ističe 'središnju istinu' – objasnio je Papa – odnosno da nas Krist, koji je umro i uskrsnuo, vodi do cilja kojemu smo oduvijek predodređeni, do vječnoga života. Generacije i generacije vjernika razmatrale su to otajstvo moleći pred ikonama usnuća Marijina, koje je prikazano i na velikom mozaiku u apsidi bazilike svete Marije Velike u Rimu.

Zauvijek u slavi

Postoji i novija ikonografija, koja se razvila kasnije na Zapadu, a prikazuje cijeli lik Blažene Djevice Marije, na nebu, obavijenu svjetlom, često okruženu anđelima i svecima.

Tu je u središtu proslavljeno Gospino tijelo, u skladu s onim kako stoji u Knjizi Otkrivenja: "I znamenje veliko pokaza se na nebu: Žena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda".

Bilo je umjetnika koji su kombinirali oba motiva – primijetio je papa Lav XIV. – prikazujući slavnu Blaženu Djevicu Mariju gore i njezin prazan grob dolje, često ispunjen raznobojnim cvijećem, te apostole pogleda upravljena prema njoj, na nebu.

Taj drugi prikaz ističe istinu da je Marija uznesena u tijelu i duši, odnosno u cijeloj osobi. Ta žena koja je na zemlji dala tijelo i krv utjelovljenoj Riječi i slijedila Ga do savršenoga sjedinjenja u žrtvi ljubavi, zauvijek je bila privučena Njemu u slavi.

Beskrajno slavlje

I ta nam ikonografija također omogućuje da razmatramo 'konačnu sudbinu' svakog muškarca i žene. Punina života, kojoj se danas s radošću divimo u Mariji, čeka i nas, na kraju vremena, kada će, kako kaže sveti Pavao, uskrsli Krist preobraziti naše bijedno tijelo kako bi ga suobličio svomu slavnom tijelu – napomenuo je Papa te dodao – Tada ćemo, s našim tijelom preobraženim Otkupiteljevom ljubavlju, živjeti zauvijek, u beskrajnom slavlju.

(Vatican News - aa)

15 kolovoza 2026, 12:26

Anđeo Gospodnji je molitva koja se moli triput dnevno u znak sjećanja na vječno otajstvo utjelovljenja: u 6 sati ujutro, u podne i navečer oko 18 sati, kad se oglasi zvono za Angelus. Ime Anđeo Gospodnji (Angelus) dolazi od latinske riječi za anđela, a molitva se sastoji od tri jednostavna teksta koja se usredotočuju na to kako je Isus Krist uzeo našu ljudsku narav po otajstvu utjelovljenja.

Papa predmoli Anđeo Gospodnji na Trgu svetoga Petra svake nedjelje i na svetkovine u podne. Prije same molitve Angelusa Sveti Otac kratko promišlja o evanđelju toga dana. Nakon toga pozdravlja hodočasnike.

Od Uskrsa do Pedesetnice (Duhova) umjesto molitve Anđeo Gospodnji moli se Kraljice neba (Regina Coeli): to je molitva koja podsjeća na uskrsnuće Isusa Krista, a na kraju se triput moli Slava Ocu.

Zadnji Angelusi / Regina Caeli

Čitajte sve >